Antibakterijsko, antivirusno, antigljivično, antikancerogeno djelovanje, pa visok postotak kalija, vitamina C i E, ili pak, eliksir šipka je do deset puta jači antioksidant od zelenog čaja i crnog vina. Može i dalje osim što pozitivno utječe na obrambene sposobnosti organizma, čuva stanice i potiče izmjenu tvari, šipak ima dokazani ljekovit učinak na organizam, posebno na srce i krvotok te probavne organe i organe za disanje.
Primjerice, snižava visoki krvni tlak, potiče prokrvljenost i poboljšava pokretljivost mišića srca, smanjuje učestalost napada kod angine pectoris, sprečava srčani infarkt, snižava kolesterol i šećer u krvi te sprečava i ublažava arteriosklerozu…
Jednom riječi pravo čudo, posebice divlji šipak, a ni slatki nije za odbaciti, otud i sinonim – super voće. U Hercegovini doskora na margini, okrajku i utrini, uskoro nadat se na pijedestalu kojeg zaslužuje. Šipak ili stručno nar, trenutačno je najinteresantnija voćna vrsta na svijetu, koja je uznapredovala do 17-og mjesta po proizvodnji.
To znači proizvodnju od tri milijuna tona i površinu od 300.000 hektara, uz ostalo je istaknula dr. Mira Radunić s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, na promotivno ocjenjivačkoj izložbi posvećenoj šipku u organizaciji Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru.
Međutim, u BiH prema evidenciji spomenutog Zavoda, šipak zauzima samo 54,1 hektar intenzivnih nasada iako odlično uspijeva. Zbog svojih iznimnih svojstava šipku se još tepa – jabuka s puno, puno koštica jede se od pamtivijeka i to ne samo zbog okusa nego i zbog ljekovitih svojstava. Kažu da je u upotrebi čak 5.000 godina! Zemlje vodeći proizvođači su Indija, Iran, Egipat, Kina, SDA.
U Hercegovini nije samo u proizvodnji malo zastupljen nego je nepovoljna i struktura potrošnje prema kojoj 85,5 posto otpada na šipak u svježem stanju, 13 posto ide na proizvodnju soka, ostatak na ostale proizvode u rasponu od likera do sapuna! Iako trend šipka u svjetskom voćarstvu zahvaljujući istraživanjima u prvom redu u SAD-u, traje Hercegovina se tek budi. Zadnjih godina primjetna je pojačana tražnja za šipkom, sve ga manje ostaje na granama za ptice, a sve više ide u preradu.
Međutim, Hercegovci se još uvijek drže devize – tuđe voće slađe, pa je tako ove godine odlično radio stroj tvrtke „Blumm sokovnici“ iz Umaga na ulicama Sarajeva. Prema riječima Roberta Milera stručnjaka spomenute tvrtke na prezentaciji u okviru promotivno ocjenjivačke izložbe u Mostaru, dnevno se cijedilo po 200 litara soka.
Jedan od ključnih problema još uvijek malobrojnih domaćih proizvođača u Agromediteranskom zavodu evidentirano je samo 58, je čuvanje i skladištenje. U vrijeme dok se prodaje svježi domaći šipak, a to je od polovice rujna, do početka studenog cijena je u prosjeku oko marku, da bi sredinom studenog kada kreće proizvodnja uvoznog – turskog i ciparskog, cijena skočila na dvije marke.
Šipci ljutuni koji su bogatiji i sadržajniji ljekovitim tvarima, kojih se još može naći na Veletržnici u Tasovčićima kraj Čapljine, cijenili su se od 50 feniga do marku itd.
Tekst i foto: Dušan Musa
Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja:
U komentarima je zabranjeno otvoreno vrijeđanje, bez obzira o kakvom je vrijeđanju riječ i na koga se odnosi. Ukoliko se ne slažete sa člankom ili nečijim mišljenjem slobodno to komentirajte, ali argumentirano i bez uvredljivih izraza.
Prilikom pisanja komentara pridržavajte se osnovnih pravila komuniciranja. Autori komentara prilikom pisanja moraju imati na umu da njihove IP adrese nisu zaštićene ni po kojoj osnovi i u skladu s tim trebaju paziti na sadržaj komentara za koji su sami odgovorni!
Korisničke komentare caportal.info u bilo kojem trenutku može ukloniti s portala bez prethodne najave.
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, caportal.info ni na koji način ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije.