Ljetno računanje vremena u 2013. godini počinje u noći sa subote na nedjelju u 2 sata, pomicanjem kazaljki sata unaprijed za jedan sat. Tako će se večeras, s 30. na 31. ožujka, u 2 sata, pomicanjem za jedan sat unaprijed, vrijeme računati kao 3 sata. Ljetno računanje vremena je kod nas prvi put uvedeno 27. ožujka 1983. godine.
Od 1995. godine kazaljke na satovima su pomjerane u posljednjem tjednu rujna na osnovu odluka koje je donosila vlada, a 2006. je donesen novi zakon u toj oblasti i ljetno računanje vremena usklađeno s Europskom unijom.
U svijetu, službeno vrijeme se pomjera unaprijed u kasnu zimu ili rano proljeće, a vraća unazad u jesen, najčešće za jedan sat, ali točan broj sati i datumi izmjena određuju se na lokalnom nivou i podložni su promjenama.
Pomicanje kazaljki u zapadnoj Europi uvedeno je početkom 1970-ih godina, sa obrazloženjem da se time "produžava" dan, omogućuje ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.
Sve europske zemlje koriste ljetno vrijeme, a datum pomjeranja kazaljki različit je od države do države. Na sjevernoj hemisferi ljetno vrijeme počinje posljednje nedjelje u ožujku ili prve nedjelje u travnju.
Pomjeranje vremena se u većini slučajeva obavlja u noći između subote i nedjelje kako ne bi izazvalo veće probleme za radno stanovništvo.
Prelazak na ljetno i zimsko vrijeme prvi put je zabilježeno 1916. godine u zemljama na sjeveru Europe, a do sada je uvedeno u oko 70 država, uglavnom na sjevernoj hemisferi.
Od 2002. godine zemlje EU, kao i ostale države u Europi, odredile su da početak ljetnog vremena bude posljednje nedjelje u ožujku, a završetak posljednjeg tjedna u listopadu. Island je jedina europska zemlja koja ne pomjera satove.
Na južnoj hemisferi početak i kraj ljetnog vremena je obrnut u odnosu na sjevernu. Većina modernih računalnih operativnih sustava ima mogućnost automatskog prelaska na ljetno računanje vremena.
Izrael je, primjera radi, do prije nekoliko godina mijenjao ljetno vrijeme različito od ostatka svijeta, zbog posebnog lunarnog kalendara, pa većina računalnih sustava nije mogla prelaziti na izraelsko ljetno vrijeme.
Pojedini astronomi su protiv pomjeranja kazaljki i vještačkog "produženja" dana, makar se to pravdalo i ekonomskom računicom.
ČA::portal
Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja:
U komentarima je zabranjeno otvoreno vrijeđanje, bez obzira o kakvom je vrijeđanju riječ i na koga se odnosi. Ukoliko se ne slažete sa člankom ili nečijim mišljenjem slobodno to komentirajte, ali argumentirano i bez uvredljivih izraza.
Prilikom pisanja komentara pridržavajte se osnovnih pravila komuniciranja. Autori komentara prilikom pisanja moraju imati na umu da njihove IP adrese nisu zaštićene ni po kojoj osnovi i u skladu s tim trebaju paziti na sadržaj komentara za koji su sami odgovorni!
Korisničke komentare caportal.info u bilo kojem trenutku može ukloniti s portala bez prethodne najave.
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, caportal.info ni na koji način ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije.