Dva svjetska priznanja knjizi ''Hercegovina – zemlja svjetlosti“

Fotomonografija „Hercegovina – zemlja svjetlosti“  uvrštena je u čuveni International Design Yearbook 2011., dizajnerski godišnjak koji svake godine bira i predstavlja najljepše i dizajnerski najuspješnije knjige iz cijeloga svijeta. Između nekoliko tisuća pristiglih prijedloga, vodeći svjetski stručnjaci uvrstili su nekoliko radova poznatog hrvatskog dizajnera Borisa Ljubičića, uključujući i njegov dizajn Hercegovine.

Nedugo nakon izlaska ovog kultnog preglednika, koji diktira trendove i ukazuje na globalna dostignuća struke, luksuzno i privlačno izdanje o Hercegovini počastio je i čuveni američki pisac i jedan od vodećih svjetskih eksperata za grafički dizajn i brendiranje David E. Carter, koji je upravo objavio knjigu o najljepšim naslovnicama knjiga iz cijeloga svijeta, gdje je također Hercegovina pronašla svoje zasluženo mjesto.

Danas već nadaleko poznato slovo H, sastavljeno od isječaka fotografija Ive Pervana, koje simbolizira Hercegovinu i prezentira njezino bogatstvo uspjelo je svojom jednostavnošću i originalnošću fascinirati i ovog velikog američkog gurua grafičkog dizajna. Prilika je to da se u cijelom svijetu čuje za hercegovačku regiju. Tim više što je zagrebačka nakladnička kuća Novelti Millenium tiskala posebno izdanje i na enegleskom jeziku.

Fotomonografija, koja od svoga izlaska privlači pohvale majstora zanata, djelo je zapravo vrhunskog tima, na čelu s trojicom vrsnih majstora promocije. Fotografije je snimio jedan od najboljih hrvatskih umjetničkih fotografa Splićanin Ivo Pervan, tekst o Hercegovini je napisao domaći stručnjak za identitet i imdiž dr. Božo Skoko, profesor na Sveučilištu u Zagrebu a sve skupa je dizajnirao Boris Ljubičić, svjetski priznati dizajner, ponajviše poznat po hrvatskim kvadratićima.

Kažu kako su od prvoga dana stvarali djelo, koje će svijet ostaviti bez daha, jer Hercegovina to svojim potencijalima zaslužuje. Nema dvojbe kako su u tome i uspjeli, jer Hercegovci – zahvaljujući ovom projektu - odnedavno imaju izvrstan pisani spomenik, a sve brojniji posjetitelji i gosti najljepši mogući suvenir koji će ih trajno posjećati na ovaj čaroban kraj mistične svjetlosti.

Inače, Skoko je, uz zagrebačkog poduzetnika Branimira Markotu i kolege stručnjake za odnose s javnošću Marija Petrovića i Mariju Šimić iz Millenium promocije, ujedno i jedan od inicijatora velebnog projekta promocije Hercegovine. U sklopu tog projekta, koji je započeo još 2008. snimljena je bogata baza fotografija, izdana je ova monumentalna fotomonografija posvećena hercegovačkom kraju, kao prva cjelovita monografija nakon desetljeća iščekivanja, organizirane su izložbe slika u Zagrebu, Sarajevu te na Kupresu a snimljen je i kratki promotivni film, koji je također ovjenčan nagradom 2010. godine.

Podsjetimo,  film „Hercegovina – zemlja svjetlosti“ u kojem je fotografije iz fotomonografije „oživio“ redatelj Matej Meštrović, te za njih skladao glazbu, dobio je nagradu „Oktavijan“, hrvatsku inačicu popularnog Oscara, na Danima hrvatskoga filma u Zagrebu u iznimno oštroj konkurenciji. Iste godine je prikazan na filmskom festivalu u Puli, kao jedini namjenski film prikazan na tom prestižnom festivalu. Cjelokupni projekt zagrebačka ekipa je realizirala vlastitim sredstvima, u suradnji sa sarajevskom agencijom Platform CMC te manju potporu federalnog ministarstva turizma i zaštite okoliša.

Boris Ljubičić, najnagrađivaniji hrvatski dizajner: Kako sam „dizajnirao“ Hercegovinu?

Stara navada da slika govori više od tisuću riječi je sasvim primijenjena u ovoj knjizi. Kao što riječ slažemo izborom od 30-tak slovnih znakova, tako i slike treba posložiti da bi se i one nekako "čitale". Dizajn postupak nije samo odabrati slike i dati im veličinu i prostor na stranici, već ih treba povezati sa onom na susjednoj stranici, pa s onima ispred i tako redom kroz cijelu knjigu, da se dobije total dizajn od korica do korica ili ovitka.

Zapravo od prve do zadnje strane, to je otprilike kao filmski scenarij. Ivo Pervan snimajući godinu i pol diljem hercegovačkog kraja nakupio je više od tri tisuće slika a onda kroz dizajn one dobiju svoj red, logiku, priču... iako ih ne stane u knjigu više od 10 %. Fotografski su obuhvaćena sva godišnja doba, pa doba dana (jutro, podne, večer), oblačno vrijeme, vedro, maglovito, suton... Ovdje ćete naći i snijeg, kišu i sunce, koje šara svojim zrakama zeleni krajolik. Pa imamo i usporedbe: isti krajolik u raznim vremenskim uvjetima. Raslinje, cvijeće, ljudi, životinje... Ovdje su i kršćanski, i svjetovni običaji, impresivne ispovijedi na otvorenom u Međugorju, bogatstvo prirode, hrana i tradicijska odjeća. Ali nismo bježali ni od mobilnih telefona i mercedesa, kao dijela novog folklora.

Ljudski rod i njegov soj, posebice lijepe djevojke krase cijelu knjigu. Stećci, muzejske zbirke, naselja i gradovi. Sve je to neposredno, živo i impresivno predočeno. Kao da ste sami prošli kroz prostor i vrijeme, zadivljeni listate 300-tinjak stranica ove uspješne fotomonografije. A sve što trebate znati o ovom predivnom kraju ukratko je sročeno ali dovoljno slikovito i podacima bogato iz pera vrsnog autora Bože Skoke. Sama naslovnica i cijeli ovitak su pojmovno i vizualno nesvakidašnji...

Kao što vidite na bijeloj podlozi je samo jedno veliko slovo bogato ispunjeno svime što Hercegovina ima, kolažno posloženo, red jednog pa red drugog. Pitate se koje je to slovo? To je ono slovo koje ne smetaju razna okretanja, prevrtanja, jer je uvijek čitko s kojeg god strane pogledaš, ili bolje reći kako ga god baciš uvijek se dočeka na noge. Naravno to slovo je „H“ - sa dvije okomice i spojnicom po sredini. Reklo bi se da ima lijevu i desnu stranu ili istočnu i zapadnu, baš kao prelijepa zeleno plava Neretva obalu. Neretva koju u Mostaru premošćuje čuveni most i radi onu spojnicu lijeve i desne, istočne i zapadne obale ali i Hercegovine.

Hercegovine koja u svom imenu ima „story“ bolji od bilo kojeg scenarija: HERC, EGO i VINA. Zaista ona je srce (herc) i srcu draga, čak i više onima koji u nju prvi put dođu, od domaćih koji je svakako vole najviše. Vole ju jer je lijepa, ljudska ali i zbog ega ljudi sa kamena, koji su čvrsti u svojim uvjerenjima i ponosni na svoje ime, rod, domovinu i otadžbinu. Ova kraška i plodna zemlja je bogom dana za proizvodnju vina, da sad ne nabrajamo sorte kojih nigdje drugdje nema i koje su cijenje nadaleko.

Riječi Herecegovina, Hecegovac, Hrvat i Hrvatska imaju isto inicijalno slovo, koje u slobodnom govoru znamo i preskočiti vjerojatno zbog ona tri samoglasnika „e“ u nizu, pa se to pomalo i šaljivo može izgovoriti kao Ercegovina, Ercegovac, Rvat i Rvacka. Usamljeno, gordo, stabilno i bogato slikovno ispunjeno slovo „H“ na ovitku je potvrda imena i identiteta prostora i naroda! Drago mi je što je mudar svijet to zamijetio, prepoznao, cijeni i konačno želi upoznati.