Danas se obilježava Svjetski dan zdravlja

Svjetska zdravstvena organizacija i ove godine 7. travnja tradicionalno obilježava Svjetski dan zdravlja. Ovogodišnji moto je „Dobro zdravlje i život dodati godinama“. Naše društvo je još dobrim dijelom tradicionalno i mi smo svi općenito svjesni vrijednosti i poštovanja starijih ljudi. No, ipak, starije žene i muškarci se drugačije tretiraju i manje su  cijenjeni.

Marginalizacija može biti strukturna, na primjer prisilna umirovljenja, ili neformalne, kao što su gledanja na starije osobe kao na one s manje energije i manje vrijedne, npr. kod poslodavaca. Takvi stavovi su stereotipni ili diskriminacijski.

Svi zajedno moramo raditi više na unaprjeđenju zdravlja osoba  treće životne dobi, tj starijih od 65 godina, kako bi mogli ostvariti  dostojanstven i aktivan život.

Udruga građana za zdravi život ''Agata'' Čapljina radi na promicanju brige i skrbi za stare, bolesne i nemoćne osobe u našoj sredini.

''Naša udruga pokušava izgraditi humaniji pristup i pomoći onima koji skrbe o takvim osobama. Otvoreni smo za suradnju sa svim društvenim institucijama kao i pojedincima.'' - poručili su povodom Svjetskog dana zdravlja iz Udruge građana za zdravi život ''Agata'' Čapljina

Glavne odrednice zdravom starenju
Starenje je prirodan i neminovan proces. Ne možemo ga zaustaviti, ali možemo naučiti stariti zdravo. Starenje je povezano sa zdravljem u ranijim fazama života, kao i izloženosti čimbenicima rizika tijekom kasnijeg života. Veliko značenje ima npr. ono što jedemo, koliko smo fizički aktivni i kolika je naša izloženost zdravstvenim rizicima: pušenju, konzumiranju alkohola, izloženosti otrovnim tvarima, kao i uvjetima života, zdravstvenoj skrbi i njezi u poznim godinama.

Demografske promjene i zdravstveni rizici
Većina starijih ljudi umire od nezaraznih bolesti: srčanih bolesti, raka i dijabetesa, a nerijetko i udruženih bolesti. Veliki broj ih živi s invaliditetom: 65% svih ljudi koji imaju oštećenja vida su u dobi od 50 i više godina. Rizik od demencije raste s dobi tako da oko 25-30% ljudi u dobi od 85 i više godina ima neki stupanj kognitivnih propadanja. Starije osobe s demencijom u državama s niskim i srednjim dohotkom, općenito nemaju povoljan pristup dugotrajnom liječenju što njihovo stanje može otežati. Uglavnom, njihove obitelji rijetko su društveno potpomognute i dodatno se ne financiraju, što otežava kućnu potporu i skrb.

Mnogi stariji ljudi su u opasnosti od zlostavljanja, kako fizičkog tako i psihičkog
Mnoge starije osobe će izgubiti sposobnost da žive samostalno zbog ograničene mobilnosti, slabosti ili drugih tjelesnih ili mentalnih zdravstvenih problema. Mnogi zahtijevaju neki oblik dugotrajne skrbi, što može uključivati kućnu njegu, skrb i pripomoć zajednice u svakodnevnom životu, te stambeno zbrinjavanje, duge boravke u bolnici…

Globalno, broj stanovništva je u stalnom porastu, a u Europskoj regiji, prosječan životni vijek u mnogim zemljama već prelazi 80 godina života za žene i 75 za muškarce. Po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije Zemlja će  uskoro imati više starijih ljudi nego djece i više ljudi u dubokoj starosti nego ikada prije. U 21. stoljeću, zdravlje se neminovno prilagođava općim društvenim trendovima pa i starenju stanovništva.

Do 2050.godine udio svjetske populacije iznad 60 godina će se udvostručiti, s oko 11 posto na 22 posto. Prema procjenama SZO apsolutni broj ljudi u dobi od 60 i više godina očekuje se da će se povećati od 605 milijuna na 2 milijarde.

U Federaciji BiH demografske promjene ogledaju se u stalnom opadanju stope nataliteta (stopa rađanja) i stalnom laganom porastu stope mortaliteta (stopa umiranja), pa stanovništvo Federacije ima karakteristike regresivnog tipa stanovništva sa 14% učešća starijih od 65 godina tako da je stopa izdržavanog stanovništva u FBiH 2010. godine visoka i iznosi 47,3%, što usložnjava situaciju u financiranju socijalne i zdravstvene zaštite u Federaciji BiH.

Prirodni priraštaj bilježi trend opadanja i sa vrijednošću od 0,6‰ u 2010. godini ima izrazito nepovoljnu vrijednost, a negativnu vrijednost u čak pet od ukupno 10 županija (Posavskoj, Bosansko - podrinjskoj, Hercegovačko - neretvanskoj, Zapadno-hercegovačkom i Hercego-Bosanskom).

Federacija BiH već duže vrijeme spada u zemlje sa niskim natalitetom, pa je za 2010. godinu stopa nataliteta iznosila 9,3‰, slično prethodnim godinama. Stopa opće smrtnosti imala je srednju vrijednost od 8,7‰ i bilježi lagani i kontinuirani porast posljednjih godina, što je odraz starenja stanovništva.