Četvrtak, 08 Ožujak 2012 09:00
Brojne legende koje su zapisane iz narodne predaje imaju svoje pouke vezane za tematiku aktualnu u vrijeme nastanka legendi. Tako iz nekih legendi možemo saznati kako izbjeći obolijevanje od kuge, a jedna govori i o ćudljivim atmosferskim prilikama istočne Hercegovine. Prema toj legendi, svatovska povorka je nekad davno krenula na slavlje.
Bilo je to između današnjeg Kalinovika i Kifinog sela. Iako je bilo ljeto, nad svatovima se skupiše oblaci iz kojih poče padati snijeg. Ubrzo su svatovi ostali zameteni, a kad se snijeg otopio na mjestu povorke su stajali „kameni svatovi“.
Ova legenda poučava kako u vrletima istočne Hercegovine i usred ljeta prijeti opasnost od snijega što je moglo biti od koristi stočarima koji su ljeti vodili stoku na ispašu u planine.
„Kameni svatovi“ obilježavaju nekropole srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika-stećaka koji kao da obilježavaju smrt putnika, daleko od ijednog naselja. Kao što je i nekad Stari most bio nazivan „rimskim“, tako su i ove nekropole nekad nazivane „grčkim“ grobljima.
U pitanju su nadgrobni spomenici postavljani od kraja 11. do sredine 15. stoljeća. Iako su rasprostranjeni od Jadrana do središnje Srbije, preko 95% stećaka se nalazi u BiH. Specifičnost stećaka je vezana uz ovo podneblje, a jednako su korišteni za obilježavanje mjesta pokopa pokojnika iz bilo koje kršćanske denominacije na ovim prostorima.
Sam izgled stećka označava i razdoblje u kojem je postavljen. Oni raniji su često samo položene ploče bez bogate ili ikakve ornamentike, a što je vrijeme više prolazilo tako su i stećci dobivali različite forme i ukrase.
Ova legenda poučava kako u vrletima istočne Hercegovine i usred ljeta prijeti opasnost od snijega što je moglo biti od koristi stočarima koji su ljeti vodili stoku na ispašu u planine.
„Kameni svatovi“ obilježavaju nekropole srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika-stećaka koji kao da obilježavaju smrt putnika, daleko od ijednog naselja. Kao što je i nekad Stari most bio nazivan „rimskim“, tako su i ove nekropole nekad nazivane „grčkim“ grobljima.
U pitanju su nadgrobni spomenici postavljani od kraja 11. do sredine 15. stoljeća. Iako su rasprostranjeni od Jadrana do središnje Srbije, preko 95% stećaka se nalazi u BiH. Specifičnost stećaka je vezana uz ovo podneblje, a jednako su korišteni za obilježavanje mjesta pokopa pokojnika iz bilo koje kršćanske denominacije na ovim prostorima.
Sam izgled stećka označava i razdoblje u kojem je postavljen. Oni raniji su često samo položene ploče bez bogate ili ikakve ornamentike, a što je vrijeme više prolazilo tako su i stećci dobivali različite forme i ukrase.
Izrađivali su ih posebni majstori, među kojima su najpoznatiji Grubač, Semorad, Radič, Radoje, Milgost, Pribil Bjelopčelanin. Stećci također govore i o društvenom statusu pokojnika. Oni najimpresivniji su pripadali bogatijim ljudima s vrha tadašnje društvene ljestvice. Među najljepše primjerke ovog nadgrobnog spomenika spada i Zgošćanski stećak pronađen u blizini Kaknja, a postoje pretpostavke kako je pod njim pokopan Stjepan II. Kotromanić. U Boljunima kod Stoca se može pronaći i grob vojvode Vlatka Vukovića koji je sudjelovao u bitci na Kosovu.
Na stećcima se mogu pronaći različite vrste ukrasa, od prizora iz svakodnevnog života do vjerskih simbola. Interpretacija simbola sa stećaka je često predmet rasprava.
Stećci sadrže i simbole potekle iz pretkršćanskih vremena, poput svastike ili jelena koji se može povezati sa ostacima iz grčke mitologije u narodnoj predaji. Iako spadaju među najbogatije prikaze povijesti Bosne i Hercegovine, odnos stanovnika prema stećcima u posljednjih nekoliko stoljeća je najbolji prikaz odnosa prema vlastitoj baštini.
Smatra se kako je u posljednja dva stoljeća uništeno preko 50 000 stećaka. Korišteni su za izgradnju kuća, cesta i suhozida, kroz nekropole su pravljene ceste, prevrtani su i preturani, unatoč upozorenjima poput „...Ti koji prolaziš projdi u miru i ne spominji si i ne gonetaj grijehe naše. Zalud ti je taj posao. Naši dani su izbrojani, naše noći potrošene, naši grijesi dim. Svojih koraka se plaši, oni će ti glave doći na putu kojim hodiš. I da znaš više vrijedi crv koji se sada kreće no sva dobra djela koja zajedno učinismo za života svojih....“
Na stećcima se mogu pronaći različite vrste ukrasa, od prizora iz svakodnevnog života do vjerskih simbola. Interpretacija simbola sa stećaka je često predmet rasprava.
Stećci sadrže i simbole potekle iz pretkršćanskih vremena, poput svastike ili jelena koji se može povezati sa ostacima iz grčke mitologije u narodnoj predaji. Iako spadaju među najbogatije prikaze povijesti Bosne i Hercegovine, odnos stanovnika prema stećcima u posljednjih nekoliko stoljeća je najbolji prikaz odnosa prema vlastitoj baštini.
Smatra se kako je u posljednja dva stoljeća uništeno preko 50 000 stećaka. Korišteni su za izgradnju kuća, cesta i suhozida, kroz nekropole su pravljene ceste, prevrtani su i preturani, unatoč upozorenjima poput „...Ti koji prolaziš projdi u miru i ne spominji si i ne gonetaj grijehe naše. Zalud ti je taj posao. Naši dani su izbrojani, naše noći potrošene, naši grijesi dim. Svojih koraka se plaši, oni će ti glave doći na putu kojim hodiš. I da znaš više vrijedi crv koji se sada kreće no sva dobra djela koja zajedno učinismo za života svojih....“
Tekst: V. P. | Bljesak.info
FOTO: ČA::portal
Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja:
U komentarima je zabranjeno otvoreno vrijeđanje, bez obzira o kakvom je vrijeđanju riječ i na koga se odnosi. Ukoliko se ne slažete sa člankom ili nečijim mišljenjem slobodno to komentirajte, ali argumentirano i bez uvredljivih izraza.
Prilikom pisanja komentara pridržavajte se osnovnih pravila komuniciranja. Autori komentara prilikom pisanja moraju imati na umu da njihove IP adrese nisu zaštićene ni po kojoj osnovi i u skladu s tim trebaju paziti na sadržaj komentara za koji su sami odgovorni!
Korisničke komentare caportal.info u bilo kojem trenutku može ukloniti s portala bez prethodne najave.
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, caportal.info ni na koji način ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije.