Kolovoz donio novi rekord u čapljinskom turizmu - više od 2000 noćenja

Iako su prijeratne brojke o broju turističkih posjeta u doba euforije oko Troje u Gabeli i do 40.000, za sada mislene imenice, čapljinski turizam zahvaljujući kontinuiranom rastu na putu je apsolutnih rekorda. Novi je donio kolovoz kada je zabilježeno 2013 noćenja, čime je za dvjestotinjak noćenja premašen rekord iz istog mjeseca prošle godine.

Zasluga za to propada grupaciji Makart hoteli u čija je dva objekta Mogorjelo u gradu i Park u Parku prirode Hutovo blato, realiziran gro noćenja. Zahvaljujući rekordu iz kolovoza ove godine porast broja noćenja na čapljinskom području u ovoj u odnosu na prošlu godinu, povećan je na 15-ak posto!

Ukupni učinci
Ukupni učinci čapljinskog turizma dobivaju na težini ako se ima na umu da se ostvaruju sa skromnim smještajnim kapacitetima od oko 130 kreveta. Uglavnom u kolovozu čapljinski dio doline Neretve posjetilo je 1245 gostiju, od čega glavnina inozemnih 1135 prema samo 110 stranih. Stranci su realizirali i najveći dio noćenja - 1845, domaći gosti samo 159. Prednjači hotel Mogorjelo u kojem su 1102 gosta ostvarila 1575 noćenja, od čega inozemni 1.506. Odličan kolovoz bilježi i hotel Park koji je imao 376 noćenja, pri čemu su strani gosti ostvarili 336.

Zanimljiva je i struktura gostiju, najviše je bilo Talijana 481, slijede turisti iz Lijepe naše - 185, Slovenci su u prošlom mjesecu podbacili samo 25, ali je zato stiglo čak 95 Južnokorejanaca, pa 48 gostiju iz Indonezije, zatim po 13 iz Hong Konga i Kine..

Dobre brojke
Upravo učinci čapljinskog turizma potvrda su novog trenda u svjetskom turizmu, prema kojem polovica udjela pripada turistima iz razvijenih, a polovica iz zemalja u razvoju. '

'Možda je bilo malo pretnciozno kada smo unatoč još uvijek pristunoj općoj recesiji, početkom godine najavljivali dobre rezultate. Broj noćenja u kolovozu i prethodnim mjesecima, to je i potvrdio. Zadovoljni smo što smo održali obećanje i ostvarili dobar poslovni rezultat. Hotel je u kolovozu bio popunjen praktično 20 dana. E, sad će ljudi koji manje poznaju prilike u ovoj oblasti reći - zašto nije i preostalih deset? Nije ovo jadranska obala da se ljudi naprosto siju, za takvo nešto Čapljina ipak nije toliko atraktivna destinacija, bolje rečeno nije dovoljno razvila svoje turističke potencijale. U takvoj situaciji mi praktično moramo goste dovesti za ruku. Prednost nam je što je hotel nov, kvalitetan, a usluga dobra, pa nam se gosti vraćaju. Imali smo dobre najave i s japanskog tržišta.' - pojašnjava Mirko Bošković, direktor čapljinskog hotela Mogorjelo.

Postsezona bi trebala biti jako dobra

Jedan od aduta je berba mandarina u delti Neretve. Naravno, riječ je o specifičnoj turističkoj ponudi na osnovi koje bi i Hercegovci mogli dosta toga naučiti. Kako smještajni kapaciteti tog dijela Hrvatske nisu dovoljni, dio gostiju se 'prelije' i u Čapljinu. Mirko Bošković ističe i nedavnu zgodu s turistima iz Indonezije.

''Bilo je problema oko prelaska hrvatske granice. Kako bih ublažio nezadovoljstvo Indonežana, ja sam obećao berbu u Hercegovini, međutim nismo uspjeli naći pravi voćnjak, pa smo morali improvizirati''.