Kada se povede priča o Domovinskom ratu u južnom dijelu Hercegovine , jedan od najčešće spominjanih toponima je strateški važan Stjepan Krst. Obično se taj pojam odnosi na župu kojoj pripadaju naselja Gornji Donji Brštanik, Dabrica i Ljubljenica. Od ukupno pet naselja ove župe prije rata Hrvati su bili velika većina u četiri, a Bošnjaci u jednom – Dabrici.
Međutim, rat i Daytonski kartografi učinili su svoje, pa je že župa Stjepan Krst, s manjim dijelom, oko 40% predratne stolačke općine, pripala Republici Srpkoj, odnosno novoutemeljenoj općini Berkovići.
Povratka nema, ali ono po čemu se Stjepan Krst izdvaja to je podatak da je u tom naselju nakon rata obnovljena i blagoslovljena za sada jedina katolička župna crkva na području hercegovačkog dijela Republike Srpske. U tijeku je i obnova župne crvke u Nevesinju, a njezin blagoslov očekuje se iduće godine.
Novinarska znatiželja popela nas je na tu uzvisinu, koja s oko 700 metara iznad razine mora dominira plodnom Dubravskom zaravni. Na tzv. nisku Hercegovinu nestvaran krajolik kojim dominiraju niske tamnozelene šume hrasta, sporadično prošarane vitkim jablanima, što upućuje na zaključak o bunarima, glini ili podzemnim vodotocima te puste zaravni. Dočekuju nas i dva ne baš prijateljski raspoložena tornjaka. U tom okruženju župna crkva, koju od sredine runa treba preuzeti don Bariša Čarapina, djeluje nestvarno. Tišina, ptice i ništa više. Čim su se tornjaci, predstraža na ulazu u selo, ušutjeli, zavladala je nirvana.
Po natpisu na zidu obnovljene crkve otklanjamo i leksičke dvojbe. ''Na čast sv. Ivana Krstitelja – zaštitnika župe Stjepan Krst'', a u potpisu Stjepan Krst, 24. VI. 2009 godine. Dakle nije Stjepan Križ, kako se moglo čuti u novije vrijeme, nego jasno i logično čim je sv. Ivan Krstitelj i Stjepan je Krst.
Od Ive Raguža, profesora u stolačkoj Srednjoj školi, kojeg je na uzvisinu popela znatiželja da vidi obnovljeno crkveno zdanje, doznajemo da je župa Stjepan Krst utemeljena 1974. godine, a cijelo vrijeme do rata župnik je bio don Slavko Maslać.
Prema neslužbenim podacima, 1981. godine župa je imala 661 vjernika, a 1992. godine oko 500. U samom Stjepan Krstu pred Drugi svjetski rat u 37 obitelji bio je 241 član, a pred Domovinski rat živjela je 31 katolička obitelj sa 159 članova.
Valja reći da su naporima mještana i prvog župnika don Slavka, te pomoći rudnika boksita u Dabrici, žitelji Stjepan Krsta praktično imali dobro riješenu infrastrukturu. Uslijedio je 10. travnja 1992. godine, tj. napad srpske soldateske, bijeg, stradanja, logori… Iako su odvažniji prognanici Stjepan Krst prvi put posjetili još 1996. godine, povratka još nema.
Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja:
U komentarima je zabranjeno otvoreno vrijeđanje, bez obzira o kakvom je vrijeđanju riječ i na koga se odnosi. Ukoliko se ne slažete sa člankom ili nečijim mišljenjem slobodno to komentirajte, ali argumentirano i bez uvredljivih izraza.
Prilikom pisanja komentara pridržavajte se osnovnih pravila komuniciranja. Autori komentara prilikom pisanja moraju imati na umu da njihove IP adrese nisu zaštićene ni po kojoj osnovi i u skladu s tim trebaju paziti na sadržaj komentara za koji su sami odgovorni!
Korisničke komentare caportal.info u bilo kojem trenutku može ukloniti s portala bez prethodne najave.
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, caportal.info ni na koji način ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije.