Načelnik PU Čapljina Vinko Ćorić: Za 130% povećan broj prometnih nesreća sa smrtno stradalima

Povećanje broja prometnih nesreća sa smrtno stradalim osobama, veći broj poginulih u prometu, učinkovitost nadzornih kamera i smanjenje kaznenih i prekršajnih djela na gradskom području, mjerenje buke u ugostiteljskim objektima i kažnjavanje onih koji se ne pridržavaju odluka o dopuštenoj razini buke, neka su od pitanja na koja za čitatelje HERC Vjesnika odgovara Vinko Ćorić, načelnik Policijske uprave Čapljina koja, uz Čapljinu, pokriva još i općine Neum, Stolac, Čitluk i Ravno.

HERC Vjesnik: Dosta se govori i raspravlja o sigurnosti u prometu i posljedicama prometnih nesreća. Kakva je situacija na području koje pokriva Vaša Policijska uprava?
V. Ćorić: Kada se govori o prometu onda je neizbježna statistika za prošlu, 2010. godinu, i usporedba s ranijim godinama. Tako je u 2010. godini zabilježeno ukupno 360 prometnih nesreća, što je manje u odnosu na 2009. godinu, kada je zabilježeno ukupno 386 prometnih nesreća. No, u porastu je broj prometnih nesreća sa stradalim osobama; u prošloj godini zabilježeno je 136 takvih prometnih nesreća, a u 2009. godini - 131.

Uz sve to, u porastu je i broj prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama. Tijekom 2010. godine bilo je 7 prometnih, a godinu ranije - ukupno tri prometne s poginulima. U porastu je i broj poginulih osoba u prometu, što dokazuje podatak da je u prošloj godini bilo osam poginulih, a u 2009. godini - troje. Bilježi se i veći broj prometnih nesreća s teže i lakše ozljeđenim osobama.

HERC Vjesnik: Jesu li svi ti podaci zabrinjavajući za ovo područje i što se može učiniti kako bi se popravila ova crna statistika? Koji su najčešći uzroci prometnih nesreća i stradavanja ljudi u prometu?
V. Ćorić: Da, sve te brojke o poginulim osobama odmah asociraju na zabrinjavajuću situaciju. No, sve su to bile situacije u kojima policija nije mogla spriječiti prometne nesreće s poginulim. Sve su to bila izlijetanja vozila kao što se, primjerice, dogodilo u Počitelju, Hodovu i Gabeli, pa je to nešto što se zasebno mora analizirati. Još nismo otkrili počinitelja teške prometne nesreće u Višićima gdje je, u naletu vozila, smrtno stradao biciklist.

Najčešći uzrok prometnih nesreća i stradavanja ljudi u prometu je i daljeneprilagođena brzina( 139 prometnih nesreća ), a to su još i počinjenje nedopuštenih radnji u prometu, nepoštivanje prednosti i odstojanja, nepropisno pretjecanje i alkohol. Obavili smo više preventivnih akcija pregleda vozila i oduzimali vozačke onima koji su činili prekršajna djela, a i testirali smo vozače na prisutnost alkohola, droge i drugih opojnih sredstava. Kod samo jednog vozača otkriveno je da je bio pod utjecajem droge.

Činimo sve kako bi se što bolje rješavali problemi mladih vozača i vozila koja nisu registrirana, pa smo radili i akcije pojačane kontrole prometa, a radi se i na kažnjavanju onih koji ne registriraju na vrijeme svoje vozilo. Najviše prometnih nesreća događa se nedjeljom, najmanje utorkom. Prometne se nesreće najviše događaju u razdoblju između 14 i 16 sati, a najmanje u vremenu od 4 do 6 sati.

HERC Vjesnik: Koliko je bilo učinkovito postavljanje nadzornih kamera na više lokacija u gradu? U početku su građani na to gledali sa dosta rezerve. Kakva je sada situacija?
V. Ćorić: Moram istaknuti podatak da se postavljanjem nadzornih kamera smanjio broj kaznenih djela. Evo, u prva dva mjeseca ove godine imamo smanjenje kaznenih djela kao što su provale, teške krađe i drugo. To znači da su kamere već sada učinkovite. Nemamo ni krađe vozila, niti težih slučajeva remećenja javnog reda i mira. Još tri nadzorne kamere postavljenje su na neke lokacije u gradu koji je sada, u cijelosti, pokriven kamerama.

Uz smanjenje kaznenih djela, nadzorne kamere su učinkovite i u otkrivanju prekršitelja u prometu. Tako je, zahvaljujući nadzornim kamerama, otkriveno nekoliko vozača koji su, primjerice, ugrozili pješake, a svima koji čine prekršaje u prometu, na kućnu adresu dolazi poziv da se očituju i daju podatke o upravljanju vozilom. Već imamo više od stotinu takvih situacija u kojima su kamere bilježile prekršaje, te, na temelju tih snimaka, prema prekršiteljima idu prijave. Raduje činjenica da je postavljanjem kamera povećana i sigurnost ljudi i imovine, a sve je ovo i urađeno iz preventivnih razloga.

HERC Vjesnik: Što je s mjerenjem buke u ugostiteljskim objektima? Ima li kažnjavanja onih vlasnika koji se ne pridržavaju propisa?
V. Ćorić: Odmah ću kazati da je već bilo slučajeva u kojima su se, novčanim iznosima od 600 KM, kažnjavali vlasnici objekata koji su se oglušili na sva upozorenja i zahtjeve da stišaju buku u svojim objektima. Poznato je da imamo i uređaj za mjerenje unutarnje i vanjske buke, a u suradnji s općinskim službama, trebali bi se ugraditi i limiteri jačine buke.Oko ovog pitanja imamo manje problema nego ranije. Još u početku smo obavili razgovore sa svim vlasnicima ugostiteljskih objekata i većina ih se pridržava propisa. Imamo još nekih problema u Ulici Mate Bobana i Metkovačkoj, ali se nadam kako će se i ovaj problem u Čapljini svesti na najmanju moguću mjeru.