Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija kazao je nakon sastanka s Vesnom Pusić da Pelješki most ne smije zadirati u suverenitet BiH. Lagumdžija je odbacio mogućnost da bi BiH i Hrvatska "trgovale" Pelješkim mostom u zamjenu za Veliki i Mali Školj te vrh poluotoka Klek ističući kako je takvo što možda primjereno za tržnicu no ne i za odnose između dvije države.
Ističe da nema razloga da se ne prihvate principi i sporazum o granicama koji je potpisan još prije 13 godina.
''To znači da ti otoci (Veliki i Mali Školj) trebaju pripadati BiH, a nema razloga da Hrvatska ne bude na adekvatan način povezana. Hrvatska će jednog dana sigurno imati interes da se Pelješac iz strateških i turističkih razloga poveže s ostalim dijelom zemlje. Ali najvažnije je da izgradnja mosta bude u skladu s međunarodnim i pravom BiH.'' - rekao je Lagumdžija za Dnevni avaz.
U izjavi o položaju Dubrovačko-neretvanske županije, jednoglasno prihvaćenoj danas na sastanku na kojem su bili predstavnici te županije, gradova i općina, političkih stranka, obrazovnih institucija, udruga civilnog društva i branitelja, navodi se kako bi trebalo odustati od ratifikacije ugovora o granici s BiH kod Neuma.
Kako se navodi u izjavi, treba inzistirati na argumentima dubrovačkih stručnjaka da su Veliki i Mali škoj i vrh Kleka hrvatski teritorij te postići trajno razgraničenje s Crnom Gorom kod Prevlake crtom sredine u moru.
Tema današnjeg sastanka u Dubrovniku bio je gospodarski, prometni, regionalni i geostrateški položaj Dubrovačko-neretvanske županije u Republici Hrvatskoj. U prihvaćenoj izjavi o položaju Dubrovačko-neretvanske županije među ostalim stoji da ta županija u odnosu prema cjelini Hrvatske ima poseban zemljopisni, gospodarski, prometni i geostrateški položaj.
Razdvojena je na dva dijela teritorijem BiH kod Neuma, a budući da će od 1. srpnja 2013. u njoj biti razdijeljena i Europska unija, izjavom se traži da pelješki most - radi ravnopravnijeg položaja - u što kraćem roku spoji južni dio županije sa sjevernim i ostatkom Hrvatske, kako je predviđeno Prometnom strategijom RH i Prostornim planom županije, te da se nastavi gradnja autoceste od Ploča do Osojnika teritorijem Republike Hrvatske u skladu s tim planom, izgradi brza cesta Dubrovnik-Zračna luka Čilipi i pelješka cesta.
Također u Dubrovnik treba vratiti sjedišta državnih institucija - podružnice Trgovačkog suda, Carine i HZZO-a.
Kako je navedeno, u svakom budućem regionalnom preustroju Hrvatske nužno je da Dubrovačko-neretvanska županija zadrži status samostalne regionalne jedinice jer za to postoje svi razlozi, od povijesnih, zemljopisnih i gospodarskih, ali i simbol - dubrovački grb u kruni grba Republike Hrvatske.
Dok se ne riješi prometna izoliranost, potrebno je donijeti mjere kako bi se smanjila šteta koju trpe gospodarstvo i građani županije, navodi se u izjavi te zaključuje kako treba odustati od ratifikacije ugovora o granici s BiH kod Neuma.
Izjava je poslane hrvatskome predsjedniku, Saboru i Vladi RH.
Priznati stručnjak za međunarodno pravo Davorin Rudolf tvrdi ovih dana kako je ratifikacija neizbježna.
Predsjednik države to je svojevremeno potpisao, ne možete se naknadno izvlačiti na neinformiranost, objasnio je. Zabuna je navodno nastala jer je Hidrografski institut 1999. dao mišljenje u pravcu potpisivanja sporazuma, dok su, opet navodno, dokumenti koji te komadiće teritorija povijesno pripisuju Hrvatskoj otkriveni kad se Tuđmanova tinta na sporazumu već osušila.
Podsjetimo, oba otočića su u blizini obale BiH, vrh Kleka je integralni dio poluotoka koji je cijeli u sastavu susjedne države.
Vladimir Šeks, HDZ-ov saborski zastupnik, rekao je kako će se za ratifikaciju Sporazuma Tuđman - Izetbegović iz 1999., prema kojemu Hrvatska BiH prepušta vrh poluotoka Kleka i otočiće u Malostonskome zaljevu, morati osigurati potpora dvije trećine saborskih zastupnika jer se, ocijenio je, radi o odricanju od suvereniteta.
Šeks tvrdi da je on 1999. bio protiv ratifikacije te da je Tuđman, tada već teško bolestan, bio doveden u zabludu. Prema Šeksovim riječima, ti otočići povijesno su uvijek pripadali Hrvatskoj i nikada, osim za vrijeme Otomanskog Carstva, nisu bili pod pravosudnom jurisdikcijom druge države.
Zbog toga bi ustupanje prema tom sporazumu značilo promjenu granica i odricanje Hrvatske od dijela svog teritorijalnog suvereniteta, kazao je za Hrvatski radio.