Nedjelja, 10 Lipanj 2012 09:00
Nakon što je vlada HDZ-a RH u cilju spajanja Dubrovnika s ostatkom zemlje i zaobilaženje Neuma u Bosni i Hercegovini godinama zagovarala izgradnju mosta na poluostrvu Pelješac, a sadašnja gurala rješenje o drumskom koridoru kroz Neum, pojavilo se i treće rešenje za obilaženje BiH - gradnja velikih trajekata.
Dok mještani Neuma sa zabrinutošću iščekuju rješenje problema tzv. zaobilaznice na koji ukazuju godinama, bh. pravni eksperti upozoravaju kako uvezivanje Hrvatske preko bh. teritorija treba posmatrati i kroz konačan dogovor oko korištenja hrvatske luke Ploče.
Samo mjesec dan nakon što su ministri prometra i veza Republike Hrvatske i BiH najavili početak razgovora oko neumskog koridora kao rješnje za povezivanje juga sa ostatkom RH, javnost je informirana o novim prijelaznim rješenjima Vlade RH. Do kraja godine počet će se sa gradnjom mega-trajekata, do sada neviđenih na ovim prostorima, koji će moći prevoziti čak 2.000 putnika i oko 150 vozila, i koji bi u rekordnom vremenu mogli povezati hrvatsko kopno sa Pelješcem.
Na prve rekacije iz Neuma nije se dugo čekalo.
''Mi iskreno više ne znamo što da mislimo. To nam je sve počelo biti malo i neozbiljno, jer je prvo došla ideja tunela, pa ideja autoputa, pa mosta, pa koridora kroz Neum, sad je ideja trajekata. Mi smo se počeli šaliti da još nedostaje avionska linija kojom bi prelijetali Neum autima - i mislim da bi onda zaokružili cjelokupnu priču.“ - navodi Davor Krešić iz Udruge turističkih djelatnika općine Neum.
Treba kazati kako izgradnja trajekata ne znači odustajanje od cestovnog koridora kroz teritorij BiH, već se, između ostalog, radi i o rješenju za prijevoz živih životinja i različitih roba koje ne mogu kroz teritorij BiH.
Krešic dodaje: ''Nama odgovara da taj koridor ide, ali ako će se on malo pomaknuti u unutrašnjost Neuma iz razloga što on ugrožava stanovništvo. Mi bismo bili automatski izolirani.“
Načelik općine Neum dr. Živko Matuško ističe: ''Uvijek smo bili jasni: mi smo za izgradnju autoceste zaleđem Neuma, tj. uz Popovo polje, a sve dalje inicijative oko koridora kroz Neuma, o tome ćemo raspravljati sa vladama Hrvatske i BiH i sa lokalnom zajednicom.“
Na navode lokalnih dužnosnika, Izet Bajrambašić iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH, odgovara kako se trasa koridora tek treba utvrditi.
''Radi se o koridoru koji je osam kilometara sjeverno od Neuma. On apsolutno nema veze s urbanim dijelom Neuma, ali mi ćemo dalje razgovarati sa Hrvatskom. Istina, mi nastojimo da Hrvatskoj pomognemo da ona osigura svoj prolaz, pa ćemo vidjeti št0 će biti u njihovom prijedlogu kad ga dobijemo.“ - rekao je on.
Iako je cijela priča o zatvorenoj cesti kroz zaleđe Neuma na početku djelovala kao lako izvodivo rješenje, do daljnjeg će najvjerovatnije ipak biti prologirana. Osim oštre rekacije lokalne zajednice, bh. pravni ekspeti postavili su pitanje realizacije sporazuma o korištenju luke Ploča u kontekstu hrvatskog prolaza kroz Neum, na koje hrvatska strana nije odgovorila.
Profesor Kasim Trnka podsjeća kako je ovo pitanje definirano i kroz sporazum koji je ratificiran samo sa bh. strane, iako se radi o posebnoj stavci Washingtonskog sporazuma.
''Št0 je protu-usluga Hrvatske Bosni i Hercegovini? Od prvobitnog iznajmljivanja na 99 godina, došlo je do komercijalnog korištenja. Može svatko doći na komercijalno korištenje, vrlo važno. Ustvari, treba uvijek polaziti od Washingtonskog sporazuma - 1994. godina, dva ugovora: iznajmljivanje luke Ploče i prolaz kroz Neum. To su dva uvjetovana ugovora, jedan drugog uvjetuju.“ - podvlači Trnka.
Prijelazna rješnja u vidu izgradnje megatrajekata, Trnka komentira:
''Ovisi gdje bi oni postavili tu trajektnu luku. Koliko ja znam na onom potezu nema nikakve tako velike luke da bi mogla primiti toliki promet. Ako ne tangira naš teritorij onda je to njihova unutarnja stvar. Ako bi na bilo koji način tangirala naš teritorij, onda moraju prije svega zaključiti međudržavni ugovor.“
Iako u Neumu tvrde kako turisti na neumsko primorje dolaze ciljano, zaobilazni saobaračajni ali i morski koridor prema južnom dijelu Hrvatske zasigurno će otežati egzistenciju juga BiH.
Uz podsjećanje kako je pitanje prolaza kroz Neum ekonomsko, ali i političko pitanje, profesor Kasim Trnka zaključuje kako se radi o problemu čije rješavanje pomno prati i EU.
Samo mjesec dan nakon što su ministri prometra i veza Republike Hrvatske i BiH najavili početak razgovora oko neumskog koridora kao rješnje za povezivanje juga sa ostatkom RH, javnost je informirana o novim prijelaznim rješenjima Vlade RH. Do kraja godine počet će se sa gradnjom mega-trajekata, do sada neviđenih na ovim prostorima, koji će moći prevoziti čak 2.000 putnika i oko 150 vozila, i koji bi u rekordnom vremenu mogli povezati hrvatsko kopno sa Pelješcem.
Na prve rekacije iz Neuma nije se dugo čekalo.
''Mi iskreno više ne znamo što da mislimo. To nam je sve počelo biti malo i neozbiljno, jer je prvo došla ideja tunela, pa ideja autoputa, pa mosta, pa koridora kroz Neum, sad je ideja trajekata. Mi smo se počeli šaliti da još nedostaje avionska linija kojom bi prelijetali Neum autima - i mislim da bi onda zaokružili cjelokupnu priču.“ - navodi Davor Krešić iz Udruge turističkih djelatnika općine Neum.
Treba kazati kako izgradnja trajekata ne znači odustajanje od cestovnog koridora kroz teritorij BiH, već se, između ostalog, radi i o rješenju za prijevoz živih životinja i različitih roba koje ne mogu kroz teritorij BiH.
Krešic dodaje: ''Nama odgovara da taj koridor ide, ali ako će se on malo pomaknuti u unutrašnjost Neuma iz razloga što on ugrožava stanovništvo. Mi bismo bili automatski izolirani.“
Načelik općine Neum dr. Živko Matuško ističe: ''Uvijek smo bili jasni: mi smo za izgradnju autoceste zaleđem Neuma, tj. uz Popovo polje, a sve dalje inicijative oko koridora kroz Neuma, o tome ćemo raspravljati sa vladama Hrvatske i BiH i sa lokalnom zajednicom.“
Na navode lokalnih dužnosnika, Izet Bajrambašić iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH, odgovara kako se trasa koridora tek treba utvrditi.
''Radi se o koridoru koji je osam kilometara sjeverno od Neuma. On apsolutno nema veze s urbanim dijelom Neuma, ali mi ćemo dalje razgovarati sa Hrvatskom. Istina, mi nastojimo da Hrvatskoj pomognemo da ona osigura svoj prolaz, pa ćemo vidjeti št0 će biti u njihovom prijedlogu kad ga dobijemo.“ - rekao je on.
Iako je cijela priča o zatvorenoj cesti kroz zaleđe Neuma na početku djelovala kao lako izvodivo rješenje, do daljnjeg će najvjerovatnije ipak biti prologirana. Osim oštre rekacije lokalne zajednice, bh. pravni ekspeti postavili su pitanje realizacije sporazuma o korištenju luke Ploča u kontekstu hrvatskog prolaza kroz Neum, na koje hrvatska strana nije odgovorila.
Profesor Kasim Trnka podsjeća kako je ovo pitanje definirano i kroz sporazum koji je ratificiran samo sa bh. strane, iako se radi o posebnoj stavci Washingtonskog sporazuma.
''Št0 je protu-usluga Hrvatske Bosni i Hercegovini? Od prvobitnog iznajmljivanja na 99 godina, došlo je do komercijalnog korištenja. Može svatko doći na komercijalno korištenje, vrlo važno. Ustvari, treba uvijek polaziti od Washingtonskog sporazuma - 1994. godina, dva ugovora: iznajmljivanje luke Ploče i prolaz kroz Neum. To su dva uvjetovana ugovora, jedan drugog uvjetuju.“ - podvlači Trnka.
Prijelazna rješnja u vidu izgradnje megatrajekata, Trnka komentira:
''Ovisi gdje bi oni postavili tu trajektnu luku. Koliko ja znam na onom potezu nema nikakve tako velike luke da bi mogla primiti toliki promet. Ako ne tangira naš teritorij onda je to njihova unutarnja stvar. Ako bi na bilo koji način tangirala naš teritorij, onda moraju prije svega zaključiti međudržavni ugovor.“
Iako u Neumu tvrde kako turisti na neumsko primorje dolaze ciljano, zaobilazni saobaračajni ali i morski koridor prema južnom dijelu Hrvatske zasigurno će otežati egzistenciju juga BiH.
Uz podsjećanje kako je pitanje prolaza kroz Neum ekonomsko, ali i političko pitanje, profesor Kasim Trnka zaključuje kako se radi o problemu čije rješavanje pomno prati i EU.
Tina Jelin - Dizdar | slobodnaevropa.org
Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja:
U komentarima je zabranjeno otvoreno vrijeđanje, bez obzira o kakvom je vrijeđanju riječ i na koga se odnosi. Ukoliko se ne slažete sa člankom ili nečijim mišljenjem slobodno to komentirajte, ali argumentirano i bez uvredljivih izraza.
Prilikom pisanja komentara pridržavajte se osnovnih pravila komuniciranja. Autori komentara prilikom pisanja moraju imati na umu da njihove IP adrese nisu zaštićene ni po kojoj osnovi i u skladu s tim trebaju paziti na sadržaj komentara za koji su sami odgovorni!
Korisničke komentare caportal.info u bilo kojem trenutku može ukloniti s portala bez prethodne najave.
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, caportal.info ni na koji način ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije.