Zemlji iznad Neuma raste cijena, ulagači na Pelješcu pucali u prazno

Stanovnici doline Neretve koji putuju u županijsko središte Dubrovnik, bilo turistički ili na liječenje u bolnicu kamo pripadaju po teritorijalnom ustroju, moraju graničnu kontrolu proći čak četiri puta, hrvatsku i bosansku na Kleku i Bistrini. Isto tako, Pelješčani neizostavno moraju imati putovnice, bez obzira što putuju u Metković ili Split.

Njima je zapravo i najteže jer na Pelješcu nema trgovačkih centara pa za svaku veću kupnju moraju preko granice u Neum ili dolinu Neretve. Stanje je i sada neodrživo, poglavito u turističkoj sezoni kada se za prijelaz granice čeka u kolonama, a što će tek biti kada Hrvatska uđe u Europsku uniju?

Jeftinija varijanta
Stoga je stanovništvu Dubrovačko-neretvanske županije spasonosno rješenje bio pelješki most bez obzira na politiku, koja ga je započela, te na kraju i zaustavila. Uz investiciju pelješkog mosta veže se i priča o političko-građevinskom lobiju i kupnji nekoliko milijuna kvadrata kamenitog zemljišta na Pelješcu.

U toj nikada do kraja istraženoj priči, koja je navodno bila predmet i obrade USKOK-a, spominjali su se direktor “Konstruktora” Željko Žderić, koji je bio jedan od izvođača radova na mostu, i Jure Radić (IGH), projektant mosta, te splitski kontroverzni poduzetnik Vicenco Blagaić. Blagaić i njegova “Profectus grupa” kupili su oko dva i pol milijuna četvornih metara zemljišta na Pelješcu i u Dubrovačkom primorju, na atraktivnom području kojim je trebala proći autocesta nakon što se izgradi pelješki most.

Tom političko-građevinskom lobiju nikako ne ide naruku ova nova varijanta spajanja hrvatskog sjevera i juga jer njihova zemlja gubi na vrijednosti.

Autocesta neumskim zalađem stajala bi znatno manje od mosta, a prema prvim grubim procjenama građevinara, riječ je o pet milijuna eura. Još dok su bili u oporbi, SDP-ovci su isticali prioritete izgradnje autoceste prema Dubrovniku kroz Bosnu i Hercegovinu, što je brža i nadasve povoljnija varijanta spajanja Dubrovnika s ostatkom Hrvatske u ovim kriznim vremenima, neposredno pred ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

Autocesta, takozvani “neumski koridor” u dužini od 5,5 kilometara, svojevrsni je prozor u svijet Dubrovnika, koji bi u ovakvom prometno-pograničnom režimu ostao izoliran od schengenskog okruženja.

Iako je jasno da će autocesta izvući jug iz izolacije, hrvatska javnost postavlja pitanje što će biti s postojećim gradilištima mosta s obje strane Neretvanskog kanala, gdje je do sada na uređenje pristupnih putova i ukopavanje upornjaka mosta utrošeno više od 300 milijuna kuna poreznih obveznika, dakle gotovo isto novca koliko košta autocesta.

Tamo su milijuni bačeni u vjetar jer pristupni putovi i upornjaci mosta za sada ničemu ne služe. Konzorcij hrvatskih građevinara, sastavljen od “Konstruktor inženjeringa”, “Viadukta” i “Hidroelektre”, od Hrvatskih cesta traže 119 milijuna kuna za odštetu zbog zaustavljenih radova na pelješkom mostu.

Zbog tolikog uludo bačenog novca, Pelješčani smatraju da most treba nastaviti graditi. Nimalo ih ne oduševljava dogovor Hrvatske i BiH da se gradi autocesta, koja neće donijeti ništa dobro pelješkom stanovništvu. Oni ističu da pelješki most nije interes samo Pelješca, nego čitave županije i Republike Hrvatske.

Strahovi nestali
– Volio bih da mi predstavnici Vlade argumentima pokažu da je veći interes za cijeli Pelješac, Korčulu te ostatak juga cestovni koridor kroz BiH.

Neka to objasne ne samo čelnicima, nego i gospodarstvenicima, poljoprivrednicima, školjkašima, vinarima, turističkim gospodarstvenicima, hotelijerima – ističe HDZ-ov načelnik općine Orebić Tomislav Jurjević.

Dok Pelješčani i Korčulani, nezadovoljni koridorom, traže most, njihovi susjedi u Neumu iznimno su zadovoljni. Oni su se do sada pribojavali da će nakon izgradnje mosta ostati slijepo crijevo, no dogovorom iz Sarajeva o gradnji neumske obilaznice njihovi strahovi su nestali. Mnogi u Neumu se nadaju da će trasa autoceste prijeći preko njihovih posjeda te da će usput još i zaraditi.

Cijena nepristupačnog hercegovačkog krša u neumskom zaleđu porasla je preko noći, premda još uvijek nije precizirana trasa budućeg koridora. Neumski načelnik Živko Matuško podržava izgradnju autoceste te smatra da bi trebala ići dublje u zaleđe Neuma, duž Popova polja.

Komarnoj plaža
Budući da je gradilište Pelješkog mosta napušteno, pitanje je što s probijenim platoima, poglavito u Komarnoj, koji bi se vrlo brzo mogli prenamijeniti u turističke svrhe. Naime, postojeću plažu uz gradilište mosta moglo bi se s minimalnim ulaganjima nasuti i urediti pa bi Komarna mogla dobiti turistički potencijal.

Ništa od tunela Badžuli – Primorje
Kao jedno od rješenja umjesto pelješkog mosta spominjao se tunel ispod Neuma, no ta je varijanta nakon sastanka ministara prometa Hrvatske i BiH, Siniše Hajdaša Dončića i Damira Hadžića, definitivno otpala. Naime, taj tunel bi ulazio u Badžuli (dolina Neretve), a izlazio u Imotici (Dubrovačko primorje). Tunel bi bio dug oko 5,5 kilometara.

Već sada se koriste tuneli za vodovod koji, preko Ravnog, iz Trebišnjice vodu dovode do Dubrovačkog primorja, pa je njegova građevinska izvedba moguća, predlaže Dubrovčanin Anđelko Stanić, koji ističe da je svojevrsni presedan i tunel Mont Blanc , koji spaja Italiju i Francusku ispod Švicarske.