Hrvatska Vlada ove godine izdvojit će 18 milijuna kuna za potporu hrvatskom narodu u BiH, što je 5,5 milijuna kuna manju u odnosu na prošlu godinu. Naime, Hrvatska svake godine s određenim financijskim sredstvima pomaže programe od interesa za Hrvate u BiH, a pomoć se zadnje dvije godine uvelike smanjila zbog negativnog utjecaja financijske krize.
Na posljednjoj sjednici Vlade RH utemeljeno je i povjerenstvo koje će u roku od 15 dana raspisati natječaj za prikupljanje ponuda za financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u našoj zemlji.
Interesi Hrvata u BiHU povjerenstvu koje će odlučivati o dodjeli pomoći sjede Darko Milinović, ministar
zdravstva i socijalne skrbi, Gordan Jandroković, ministar vanjskih poslova i europskih integracija, Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i sporta, Božo Biškupić, ministar kulture, te Ivan Bagarić i Rade Bošnjak, zastupnici iz BiH u Hrvatskom saboru.
- Na natječaj se mogu prijaviti sve pravne osobe sa sjedištem u BiH koje rade na promicanju interesa Hrvata u BiH u području kulture, obrazovanja, znanosti i zdravstva, te očuvanju njihove samobitnosti, stoji u odluci Vlade RH. Povjerenstvo će procijeniti pristigle programe i projekte, te predložiti Vladi RH odobravanje sredstava za pojedine pozitivno ocijenjene programe i projekte. Stručne, administrativne i tehničke poslove za povjerenstvo obavlja Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. Ministar Jandroković je istaknuo da Vlada RH posvećuje posebnu pozornost Hrvatima u BiH i da je vitalno zainteresirana za njihov položaj i trajnu opstojnost.
- To se odnosi na njihov pravni status, ali i politički, obrazovni, kulturni i gospodarski položaj u BiH, kazao je Jandroković. Isto tako, dodao je kako je Hrvatska zainteresirana za europski put BiH, u kojoj su Hrvati konstitutivan i ravnopravan narod, te zbog toga će ustrajati na pomoći Hrvatima u BiH. Premijerka Jadranka Kosor najavila je kako Hrvatska priprema poseban zakon o Hrvatima izvan domovine.
Hrvatska javnost
Pomoć koju Vlada RH šalje hrvatskom narodu u BiH posljednjih godina izazvala je mnogo bure u hrvatskoj javnosti. Naime, zbog recesije u Hrvatskoj su uvedeni mnogi krizni porezi i antirecesijske mjere koje su u javnosti dočekane na nož, pa su mnogi ogorčeni što se u takvim uvjetima u BiH šalju milijuni kuna. Većina javnosti, ali i dobar dio političara, slaže se kako je Hrvatima u BiH potrebna pomoć, ali ponajprije u zdravstvu i socijalnoj skrbi, a ne, kao što je do sada bila praksa, da najviše novca ode crkvenim institucijama i folklorašima. Primjerice, u prošloj godini pomoć iz Hrvatske dobilo je 418 udruga, pojedinaca, crkvi, samostana, katoličkih društava. Tako je od 23,5 milijuna kuna pomoći prošle godine, čak 13 milijuna otišlo na programe iz područja kulture, a najmanje (1,8 milijuna) za pomoć zdravstvu!?
Nadzor nad utroškom
Proteklih godina nezadovoljstvom radom povjerenstva na načinu raspodjele sredstava od pomoći, nezadovoljni su bili i Hrvati u BiH. Mnogi su upozoravali da novac već godinama ne ide u prave ruke, te da se ne provodi nadzor nad utroškom sredstava. Naime, resorna ministarstva iz Hrvatske trebala bi provoditi i nadzor nad utroškom sredstava, što do sada nije bio slučaj, tako da su određene institucije uzimale značajna sredstva za izgradnju određenih objekata za koje do danas nisu izgrađeni ni temelji. Kako su Hrvati u BiH kao najmalobrojniji narod u neravnopravnom položaju, te postoji niz diskriminirajućih zakona koji im idu na štetu, svakako da je svaki vid pomoći više nego potreban, ali bi se ona, prema mnogima, morala usmjeriti na mnogo važnije projekte.
Smanjena pomoć
Zbog negativnog utjecaja financijske krize na Hrvatsku posljednjih godina smanjena je i pomoć Hrvatima u BiH. Tako je ta pomoć za 2009., koju je odobrio bivši premijer Ivo Sanader, iznosila 23,5 milijuna kuna, dok je aktualna premijerka Jadranka Kosor za ovu godinu odobrila 18 milijuna kuna. Podsjećanja radi, pomoć razvoju obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa u BiH ranije je iznosila i 40 milijuna kuna.
D. Bradvica