Hodajući jugom Hercegovine, ne sumnjamo da i u ostalim dijelovima BiH nije slično, stječe se zaključak da je najbolje spomenicima kulture koji nisu otkriveni, odnosno koji su pod zemljom.
Zaboravljeni, devastirani, prepušteni nemaru, zubu vremena i vandalima spomenici propadaju. Udarima devastacije posebice su izloženi stećci kojih očito je ima više nego što to službeni, odnosno poluslužbeni podatci, govore.
S Ljubom Krmekom čapljinskog pjesnikom, posjetili smo jednu pretenciozno bi bilo reći nekropolu, a evo i zašto: ''Iako je blizu grada, blizu prometnice, za ovu nekropolu u stvari moglo bi se reći bivšu nekropolu jer je malo što od nje ostalo, nisam znao. Što bi rekao, prije svega izrazio bi čuđenje kako se odnosimo prema tim srednjovjekovnim spomenicima i sa spomenicima kulture uopće. Žalosno je što je nekropola u derutnom stanju i što svakim danom propada, a posebice je žalosno što je za sve to kriv čovjek koji ovdje živi i koji je to sam napravio“, ističe Krmek.
Inače, Krmek je nedavno objavio povijesno-prozni zapis „Iz humske zemlje“ u kojem su na pjesnički način, opisani spomenici kulture na čapljinskom području.
Govoreći o cilju tog poduhvata Krmek kaže:„Htio sam približiti ljudima, iz općine Čapljina i šire, ljepote spomeničke baštine oko nas. Bilo bi mi drago da mlađi naraštaji pročitaju knjigu i da shvate što imaju, odnosno kakvim su bogatstvom okruženi. Htio sam temu približiti književnim jezikom da nije baš puka, štura povijest koja baš i nije interesantna ljudima, iako sam na temelju povijesnih činjenica pisao knjigu.
Zamislio sam jednu tematsku cjelinu, četiri knjige o četiri općine. Čapljinu sam završio, Stolac započeo, a u planu su još Neum i Ravno. Da cijeli ovaj kraj zaokružim, obradim teme i lokalitete koji imaju važnu ulogu u ne samo našim nego i prošlim životima, od rimskog i ilirskog vremena pa sve do danas“, naglašava Krmek.
Na upit o promociji kaže: „Nakupilo se dosta toga, izišla je jedna zbirka pjesama „Grudina“, pa druga „Drijen“, zatim povijesno-prozni zapisi „Iz humske zemlje“, pa „Neretvanski dobnik“, to su kolumne koje sam objavljivao u „Hrvatskom slovu“. Upravo sam predao u tisak knjigu „Hrvatsko pjesništvo Donje Hercegovine. Kad to iziđe iz tiska planiram promociju svih pet knjiga“, podvlači ovaj plodni autor.
Uglavnom, ovaj čapljinski pjesnik presavio je tabak i pokušava spomenicima pomoći pjesničko-faktografskim nadahnućem. Što se tiče stećaka na Dolovima, u monografiji Čapljine iz 1989. godine, navodi se nekropola s devet stećaka, međutim prema dojmu s terena, bila je puno veća.
Trenutačno ih se može uočiti najmanje petnaestak, od kojih je dio pomjeran, ugrađivan u zidove, pomjeran i razbacivan. Ljubo Krmek je uz pomoć mještanke Rajke Biberdžić, pokušao rekonstruirati neveselu sudbinu nekropole, ali za sada bez puno uspjeha.
U biti na osnovu usamljenih stećaka razbacanih po livadama, dojam je da je to mogla biti impresivna nekropola. Na žalost bila...
Dušan Musa | Večernji list
Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja:
U komentarima je zabranjeno otvoreno vrijeđanje, bez obzira o kakvom je vrijeđanju riječ i na koga se odnosi. Ukoliko se ne slažete sa člankom ili nečijim mišljenjem slobodno to komentirajte, ali argumentirano i bez uvredljivih izraza.
Prilikom pisanja komentara pridržavajte se osnovnih pravila komuniciranja. Autori komentara prilikom pisanja moraju imati na umu da njihove IP adrese nisu zaštićene ni po kojoj osnovi i u skladu s tim trebaju paziti na sadržaj komentara za koji su sami odgovorni!
Korisničke komentare caportal.info u bilo kojem trenutku može ukloniti s portala bez prethodne najave.
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, caportal.info ni na koji način ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije.