Arheološki kompleks rimske vile koja se nalazi u Višićima kod Čapljine ima izuzetan arheološki, ali i turistički potencijal, izjavila je u razgovoru za Fenu Snježana Vasilj, profesorica na Sveučilištu u Mostaru. Pojasnila je kako je riječ o ogromnom kompleksu koji se sastoji od tri dijela.
"Vlasnik vile imao je jedan dio koji je koristio ljeti s prekrasnim dvorištem i taj je dio imao 17 mozaika. Drugi dio vile pripada zimskoj rezidenciji, gdje je vlasnik boravio zimi, dok je treći dio jedan termalni kompleks gdje su bili bazeni s vodom", kazala je Vasilj, istaknuvši kako je vila bila u funkciji od prvog do četvrtog stoljeća. Srušena je oko 400. godine u navali Gota, a onda od 7. do 9. stoljeća devastirana od Slavena, koji su u prostoru vile ostavili veliku nekropolu".
Po riječima profesorice Vasilj, cijeli bi se kompleks rimske vile mogao restaurirati i ponuditi javnosti i to u vidu tzv. arheološkog parka.
"Na tom području mogao bi biti arheološki muzej, galerija i slične kulturne ustanove, a vila i park trebali bi se pustiti u turističke svrhe i povezati s vinskim cestama. Tu bi se mogla izgraditi i jedna prekrasna enoteka svih vinara iz Hercegovine, edukacijski centar za mlade i studente itd.", mišljenja je Vasilj.
"Znači, mogao bi se napraviti centar koji bi se sam mogao financirati", kazala profesorica Vasilj, te dodala kako je kompleks rimske vile, koja je zaštićena od 2008. godine, trenutno zatrpan, te da se nalazi ispod zemlje privatnog vlasnika. Izrazila je nadu kako nadležne institucije uložiti više truda kako bi se arheološki kompleks rimske vile iskoristio na najbolji način.
Na ovu temu u posljednih mjesec dana već su održana dva sastanka na kojem su sudjelovali i predstavnici nadležnih federalnih ministarstva, te predstavnici građevinskih fakulteta iz Mostara. Na sastancima je bilo riječi o pokretanju ideje o formiranju arheološkog parka i muzeja Hercegovine na tom lokalitetu.
Jedan od zaključaka s tih sastanaka jeste da je rekonstruiranje i restauriranje rimske vile u Višićima prilično zahtjevan i skup projekt, ali ga je moguće realizirati ako se udruže sve raspoložive snage. Slični primjeri postoje u svijetu, a postoji mogućnost dobivanja sredstava za njegovu realizaciju iz fondova Europske unije i UNESCO-a.
Inače, profesorica Vasilj u svojoj je knjizi "Arheološki vodič Hercegovine" napisala kao na području Hercegovine ima više od 2500 arheoloških lokaliteta, od kojih više od 90 posto nije istraženo.
"To su samo registrani lokaliteti, a možete samo zamisliti koliko ima ih stvarno ima", kazala je Vasilj, podsjećajući kako je u okviru njezinog projekta, koji je radila na istraživanju jezera Desilo, došlo do senzacionalnih otkrića koji su iznjedrili nalaze koji do sada u svijetu nisu registrirani, a riječ je o tome da su na lokalitetu Dubine-Doljani, na samom graničnom prijelazu s RH, pronađeni najjužniji ranoslavenski grobovi.
Bljesak.info
Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja:
U komentarima je zabranjeno otvoreno vrijeđanje, bez obzira o kakvom je vrijeđanju riječ i na koga se odnosi. Ukoliko se ne slažete sa člankom ili nečijim mišljenjem slobodno to komentirajte, ali argumentirano i bez uvredljivih izraza.
Prilikom pisanja komentara pridržavajte se osnovnih pravila komuniciranja. Autori komentara prilikom pisanja moraju imati na umu da njihove IP adrese nisu zaštićene ni po kojoj osnovi i u skladu s tim trebaju paziti na sadržaj komentara za koji su sami odgovorni!
Korisničke komentare caportal.info u bilo kojem trenutku može ukloniti s portala bez prethodne najave.
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, caportal.info ni na koji način ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije.