U sklopu ovogodišnje kulturno-duhovne manifestacije „Božićni susret s Maticom u Brotnju“, koja traje od prve nedjelje došašća do sveta Tri Kralja, sinoć je u prepunoj Kongresnoj dvorani čitlučkog Hotela Brotnjo održan još jedan izuzetno zanimljiv i značajan kulturni događaj.
Naime, u nazočnosti brojnih ljubitelja i poznavatelja pisane riječi iz Brotnja i cijele Hercegovine, svečano je predstavljena nova knjiga proze poznatog dugogodišnjeg novinara i književnika Dušana Muse koja nosi simboličan naiziv „Ljudi i prikaze“.
Riječ je o trećem Musinu proznom djelu u kojem autor kroz 12 priča i pripovijetki dočarava događaje iz svakodnevnog života i čitatelje upućuje na dublje promišljanje o njima.
O toj novoj zanimljivoj i vrijednoj knjizi vrsnog novinara i književnika Dušana Muse, nazočnima će govoriti: recenzent zbirke Nikola Rašić, pisac Ljubo Krmek, predsjednik O MH Čitluk Andrija Stojić i sam autor.
Na početku je predsjednik O MH Čitluk Andrija Stojić čestitao autoru i kazao kako je to 133. naslov koji je objavljen u nakladi Matice hrvatske Čitluk. te prepustio riječ recenzentu knjige Nikoli Rašiću.
- Ova zbirka crtica, priča i pripovijedaka formom mami na čitanje i djeluje pristupačno i prihvatljivo. To pogotovo što prozne vrste uobičajeno traže veću formu... Crtice su po formi kratke sa samo jednim glavnim likom i jednim glavnim događajem. U kratkoj formi radnja ne može ni biti razvijena. Priče su nešto šire kao i pripovijetke, ali ni u njima radnja nije široko razvijena. Likovi u zbirci široko su razvijeni Njihovi portreti , psihološke slike i postupci su realistično prikazani. .. Dušanovi likovi se lome i otimaju struji koja ih nosi, a uspjeh ili poraz u njihovu životu nije samo njihov - rekao je recenzent knjige Nikola Rašić.
Potom je u knjizi nadahnuto govorio pisav Ljubo Krmek koji je, uz ostalo, kazao :
- Ako zaokružimo i smjestimo u jednu cjelinu ljude koji čine ovu knjigu, onda ćemo onda ćemo shvatiti da su to ljudi koji govore o sebi i drugima iznoseći neskriveno svoje i tuđe jade i nezgode. Iskustvo opisanih ljudi jest dugi put koji se pretače u nadu, stvarajući na kraju puta priče - najčešće životnu ironiju. Upravo ta slika otkriva nam dušu Musinih likova koji su ponikli, zorili i dozorili u tvrdom hercegovačkom kamenu, „uvijek oskudnom kruhom ali nikad blagoslovom“, kako zapisa fra Janko Bubalo - rekao je Ljubo Krmek i dodao:
- Čitajući redom pripovijetke od kojih je satkana ova knjiga, a njih je dvanaest, čitatelj se jednostavno nađe u nedoumici između smisla i besmisla, između podatnosti i nepokornosti ljudi čija je muka opisana. Njegovi su likovi srasli s ozemljem u kojem obitavaju, prožimaju se jedno kroz drugo, te na taj način brane jedno drugo i stvaraju temeljnu vrijednost opstanka čovjeka na ovim prostorima.
Svaki od junaka iz ovih priča nošen je nekom strašću koja ga vodi, ili je to strast s ciljem koji donosi sreću, ili je opet strast s ciljem koji ga vuče da sam sagori u svojoj vatri. U većini pripovijetki zamjetan je izravni dijalog kao i realističan način pričanja. Često se dijalog proteže na bit unutrašnje strukture, te ostavlja ožiljke i odjeke između junaka i okoline u kojoj živi.
Na tom spoju, susretištu intimne boli i društva prepunog starih običaja i nesloboda, čovjek je jednostavno nemoćan. Okovan je, savladan, jer iz tradicionalnog nema lakog bijega - istaknuo je Lj. Krmek i naglasio:
- Vidljivo je i to kako pisac posjeduje punu svijest o jadu svojih likova što se ogleda u većini priča koje su natopljene gustom tugom. Svaka od ovih pripovijetki ili crtica ponaosob ima za osnovicu istinit lokalni događaj, što im daje neodoljiv miris reporterskog zapisa - kazao je Ljubo Krmek.
Kažimo i to da je svojim a nastupom u glazbenom dijelu programa taj kulturni događaj uveličao poznati kantautor Darko Šutalo - Rahan. Na žalost živimo u vremenima i prostorima gdje autori, odnosno oni koji pišu, nisu u prilici na jeftin i praktičan način to prezentirati, to jest promovirati svoja djela. Praktična bi bila njihova promocija u nekoj knjižari, jasno pri tome ne mislim na one danas tipične u Hercegovini, gdje se prodaju školski i uredski pribor i po koja knjiga — zlu ne trebalo. Umjesto tog jednostavnog načina autori su upućeni na ove male rekao bih svatovske manifestacije, na koje uz rodbinu i prijatelje, pozivamo i preostale ljubitelja pisane riječi. Sretni smo ako pri tome postoje manifestacije tipa ove Čitlučke „Božić s Maticom u Brotnju" i ljudi poput Andrije Stojića predsjednika ogranka Matice hrvatske i njegovih suradnika, koji još imaju volje i želje bakćati se ovakvim stvarima. Jasno, poštovani posjetitelji — prijatelji i ljubitelji knjige, cinici će reći — zaista što vam to treba? Naravno, nije u pitanju težnja za nekom promocijom ili popovanjem (to može biti razlog samo u početku), nego prije svega to je način borbe za pisanu riječ, ali ne u smislu pismenosti, nego uopće kreativnosti koja je na ovim prostorima ugrožena. Ugrožena je prije svega našom tradicijom. Pismenost na ovim stranama nije duga vijeka, u onom općem smislu da je bar pola stanovništva pismeno — jedva nešto duže od pola stoljeća. Zatim tu su možda i prije tradicije, materijalne prilike u kojima živimo. Govoriti o knjizi u zemlji gdje se prema službenim podacima, 70 posto zarade izdvaja za hranu, djeluje sizifovski. Točnije prema nedavnim natpisima od prosječne plaće koja u Federaciji iznosi 829 maraka, plus 601 marka doprinosa, za kulturu se izdvaja 10 feniga. U takvoj situaciji oni koji pišu očito je da moraju računati na veliku pomoć rekao bih publike, a to ste večeras Vi, poštovani posjetitelji. Samo na prvi pogled pisanje je kod nas s obzirom na broj objavljenih naslova, usamljenički posao. U suštini autora prate brojni rekao bih suradnici, pa za ilustraciju ja ću ovom prilikom spomenuti — manje ili veće razumijevanje u tvrtki u kojoj radiš u mojem slučaju to je Radiopostaja Čapljina, zatim podrška onih koji mogu pomoći. S obzirom da se 70 posto plaće izdvaja za hranu, a da goli ne hodamo, jeli, potrebna je i dodatna zarada, to jest honorar. U tom smislu dugujem veliku zahvalnost kolegama — Zlatku, Josipu i Tigranu. Zatim tu je zahvalnost prema onima koji redovito pomažu ne pitajući za naknadu, a to su primjerice u mom slučaju, već trajno kod svih šest knjiga Nikola Rašić, pa na ovom i prošla dva projekta Ivana Barišić, predsjednica Napretka Ljubuški, pa kolega večerašnji predstavljač — Ljubo Krmek, glazbena pratnja — Darko Šutalo Rahan. Pomoć je i kada ti recimo lektor ne naplati tri nego 2,5 marke po kartici lektoriranog teksta itd. Najzad tu je i pomoć rijetkih preostalih tvrtki, ispravnije bi bilo reći - pojedinaca koji su za to voljni. U ovom slučaju to je tvrtka Euroherc osiguranje i gospodin Jure Dugandžić, kojima ovom prilikom zahvaljujem. Moram reći da se gospodin Dugandžić još ljetos sam ponudio pomoć, što je u današnja vremena rijetkost koju valja istaknuti. Tu je zatim uprava hotela „Brotnjo" odnosno direktor gospodin Stipe Primorac. Da nije toga mi večeras ne bismo sjedili u ovom krasnom prostoru, nego se tiskali tko zna gdje. Hvala im, jer razumijevanjem na svoj način dižu rejting pisane riječi. Zatim, tu ste Vi poštovani posjetitelji, hvala vam na dekoru kojeg ste napravili. Da neko neupućen proviri — kazao bi da je ovo Finska ili Danska, gdje ovakve stvari imaju svoje društveno vrednovanje. Tu su zatim i kolege iz različitih medija, koje su proteklih dana dale pažnju najavi promocije. Dakle, autor nije sam kako to na prvi pogled djeluje, stranu mu drže brojni tu mislim i na one koje sam ispustio, a to je ujedno razlog što se iznova upušta u ovakve i slične projekte. Dakle, nije sve tako crno kako nam se nekada čini. Ima i podrške i solidarnosti, a moram reći i novca. U BiH prema zadnjim podatcima živi 85 milijunaša čija imovina teži devet milijardi! Tu je na 30 mjestu od 45 zemalja Europe, samo je u nogometu bolje plasirana! Hoću reći stvar je u raspodjeli. Na kraju još jedno velika hvala i ugodna večer!
Poštovani,
ČA::portal
Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja:
U komentarima je zabranjeno otvoreno vrijeđanje, bez obzira o kakvom je vrijeđanju riječ i na koga se odnosi. Ukoliko se ne slažete sa člankom ili nečijim mišljenjem slobodno to komentirajte, ali argumentirano i bez uvredljivih izraza.
Prilikom pisanja komentara pridržavajte se osnovnih pravila komuniciranja. Autori komentara prilikom pisanja moraju imati na umu da njihove IP adrese nisu zaštićene ni po kojoj osnovi i u skladu s tim trebaju paziti na sadržaj komentara za koji su sami odgovorni!
Korisničke komentare caportal.info u bilo kojem trenutku može ukloniti s portala bez prethodne najave.
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, caportal.info ni na koji način ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije.
OPĆINA ČAPLJINA
Tel: ++387 36 805 052
Fax: ++387 36 805 983
POLICIJSKA POSTAJA (122)
Tel: ++387 36 805 106
DOM ZDRAVLJA (124)
Tel: ++387 36 805 155
VATROGASNO (123)
Tel: ++387 36 805 087
GRANIČNA POLICIJA
Tel: ++387 36 811 014
ELEKTRO ČAPLJINA
Tel: ++387 36 806 025
CRVENI KRIŽ
Tel:++387 36 808 265
JAVNO KOMUNALNO PODUZEĆE
Tel: ++387 36 806 124
Tel: ++387 36 806 125