Nakon godina neobilježavanja ove godine je u organizaciji Udruge mladih sela Dračevo ''Hercegovac'' upriličeno obilježavanje 138. obljetnice Hercegovačkog ustanka. Najvažniji događaj u povijesti Hrvata Bosne i Hercegovine u 19. stoljeću započeo je u selu Dračevu 1875. godine, kada se pod vodstvom vojvode don Ivana Musića hrvatski narod digao na noge protiv turskih nameta i poreza.
Nakon Dračeva, ustanak se proširio na cijelu Bosnu i Hercegovinu, nakon čega je došlo do Istočne krize, Berlinskog kongresa i naposlijetku do raspada Turskog carstva.
Program obilježavanja započeo je svetom misom u župnoj crkvi u Dračevu koju je predvodio dr.don Milenko Krešić, župnik župe Trebinje. Don Krešić se kroz propovijed osvrnuo na značaj hercegovačkog ustanka za hrvatski katolički narod i katoličku crkvu.
Kulturno umjetnički program je nastavljen na spomeniku žrtvama Hercegovačkog ustanka na Kulini u Dračevu. Pjesmu „Munja od Gabele“ hrvatskog pjesnika Augusta Šenoe, koju je napisao povodom Hercegovačkog ustanka 1875. godine čitala je Renata Krvavac, nakon čega su članovi Udruge ''Hercegovac'' Nikola Matić, Damir Raič, Ana Jurica i Marijana Raič položili cvijeće i svijeće na spomenik.
Nazočne je u ime organizatora pozdravio predsjednik Udruge mladih sela Dračevo ''Hercegovac'' Boško Raič.
Svoje izlaganje o važnosti i veličini ovoga povijesnog događaja i o djelu Andrije Raiča dali su tajnik Udruge ''Vojvoda don Ivan Musić'' Ljubuški Dušan Musa te povjesničar i publicist Stanislav Vukorep.
Kao početak ustanka katoličkog življa protiv četverostoljetne Otomanske vlasti uzima se napad na osmanlijsku posadu na mostu preko rijeke Krupe u Dračevu i obližnju đumrukhanu (carinarnicu), 19. lipnja 1875. godine.
Ustanak se potom brzo širio današnjom BiH, pa je tako 8. srpnja započela pobuna pravoslavnog življa, događaj poznat pod nazivom – Nevesinjska puška. U borbe se 1876. uključuju Crna Gora, Srbija, te Rusija koja je s Osmanskim carstvom ušla u rat 1877. godine.
Uglavnom, ustanak je završen Berlinskim kongresom, koji je u stvari bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila – Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Turske. Pod predsjedanjem Otta von Bismarcka njemačkog kancelara. Kongres koji se održavao u Berlinu, trajao je od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine.
Za ondašnju, kao i današnju BiH, Berlinski kongres je imao veliko značenje, jer je Austro-Ugarskoj prema članku 25. dozvoljeno da ''zaposjedne turske provincije Bosnu i Hercegovinu''.
Inače, na Kongresu se vodila velika borba između Austro-Ugarske i Rusije upravo oko BiH.
Poslije dobivenog mandata od Berlinskog kongresa da Austro-Ugarska može okupirati Bosnu i Hercegovinu, grof Gyula Andrassy, ministar vanjskih poslova, sav uzbuđen, telefonirao je caru u Beč: ''Vrata Istoka stoje otvorena Vašem Veličanstvu''.
U zabavnom dijelu programa nastupili su HKUD ''Višići'' Višići, HKUD ''Zora'' Gorica-Struge i HKUD ''Humski glas“''Neum, nakon čega je upriličen domjenak.
Organizator se zahvaljuje svima koji su na bilo koji način doprinijeli realizaciji programa obilježavanja, posebice glavnom pokrovitelju, načelniku općine Čapljina dr. Smiljanu Vidiću, kao i glavnom medijskom pokrovitelju - Čapljinskom portalu.
ČA::portal
Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja:
U komentarima je zabranjeno otvoreno vrijeđanje, bez obzira o kakvom je vrijeđanju riječ i na koga se odnosi. Ukoliko se ne slažete sa člankom ili nečijim mišljenjem slobodno to komentirajte, ali argumentirano i bez uvredljivih izraza.
Prilikom pisanja komentara pridržavajte se osnovnih pravila komuniciranja. Autori komentara prilikom pisanja moraju imati na umu da njihove IP adrese nisu zaštićene ni po kojoj osnovi i u skladu s tim trebaju paziti na sadržaj komentara za koji su sami odgovorni!
Korisničke komentare caportal.info u bilo kojem trenutku može ukloniti s portala bez prethodne najave.
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, caportal.info ni na koji način ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije.