Svi oni koji su izdvojili svoje vrijeme kako bi sinoć nazočili promociji knjige
''Rasizam svjetskih moćnika'' autora
Josipa Pečarića zasigurno će još dugo prepričavati rečenice i anegdote ovog hrvatskog akademika, autora brojnih radova iz oblasti matematike, po čemu je među prvih deset matematičara u svijetu, ali i autora brojnih knjiga s političkom i domoljubnom tematikom.
U posljednje vrijeme naročito su poznata njegova pisma političkim vođama u Republici Hrvatskoj u kojima traži predlaganje generala Ante Gotovine za Nobelovu nagradu za mir zbog spašavanja više od 180 000 Bošnjaka u bihaćkoj regiji, te (uspješno) lobiranje protiv izbora povjesničara Slavka Goldsteina za akademika HAZU, prije svega zbog njegovih proizvoljnih povijesnih tumačenja.
Taj veliki prijatelj Hercegovine, kako se i sam deklarira ''Hercegovcem iz Boke'', istaknuo je kako ga posebno raduje činjenica što ima priliku ovu knjigu predstaviti Čapljini, u rodnom gradu svog velikog prijatelja Slobodana Praljka.
U ime organizatora, HKZ Troplet Čapljina, uvodničar je bio
Miroslav Nikolić, dok su knjigu predstavili
Ivan Baković, tajnik Hrvatskoga intelektualnog zbora BiH, te
Željko Raguž, publicist.
Baković je u svom izlaganju istaknuo kako je istinska veličina Josipa Pečarića upravo činjenica ''kako nikome ne ide niz dlaku''.
''Ime Josip Pečarić nećete naći u visokotiražnim novinama ili najčitanijim portalima, jer njegovo pisanje predstavlja realnu sliku države i onih koji su tu državu stvarali, a danas zbog toga proživljavaju najteže trenutke života. Njegovo mišljenje suprotstavlja se mišljenju Haaga, i zato nekima nije želja da njegove misli i riječi dođu do šire javnosti'', dio je izlaganja
Ivana Bakovića.Željko Raguž govorio je o tematici Pečarićevih djela, kao i o medijima i zastupljenosti tematike u istim.
''Sudbina hrvatstva na periferiji odredila je smjernice pisanja Josipa Pečarića. On kao književnik, pisac, mislilac i komentator nije zastupljen u medijima upravo zbog činjenice da svjedoči o sudbini hrvatstva na periferiji, ali i zbog činjenice da je štovatelj misli pokojnog dr. Franje Tuđmana, što u posljednjih 10 godina nije popularno. Mediji su danas pravo oružje, odnosno mediji su topovi, a činjenice su streljivo koje se ispaljuje iz tih topova. Josip, evo, ima streljivo, ali u svoj toj priči nedostaju topovi, tj. mediji, bez kojih streljivo kao da ne postoji'', istaknuo je Raguž.
Nazočnima se potom obratio i sam
Josip Pečarić, koji je izlaganje otvorio anagdotom.
''Kad sam se sa Miroslavom Tuđmanom vraćao iz Širokog Brijega, gdje je njegovom ocu otkriven spomenik, nakon što smo prešli granicu uključili smo Hrvatski radio, u nadi da ćemo čuti vijest o otrkivanju spomenika. Prošle su jedne vijesti, druge, treće, no ta tema nije ni spomenuta, na što je Miroslav rekao ''Josipe, ne mogu vjerovati kako hrvatski mediji nisu prenijeli ovu vijest'', a moj odgovor je bio ''Pa davno smo izašli iz Hrvatske, Miro.''
Pečarić je potom nastavio govoriti o peticiji koju je potpisalo 2 300 osoba, a koju su sinoć imali priliku potpisati i Čapljinci.
Radi se o peticiji za dodjelu Nobelove nagrade za mir generalu Anti Gotovini, koja je upućena Vijeću sigurnosti UN-a.
''Ova peticija započela je kružiti interno, e-mailovima, da bi je do danas potpisalo 2 300 osoba. Žalosno je što je, unatoč pozivu, peticiju od svih saborskih zastupnika potpisao samo jedan, Miroslav Tuđman.
Dragi moji, mi kao Hrvati još nismo nacija, a to vidimo po tome da, ako je netko veleizdajnik Hrvati ga nagrade tako što ga izaberu za predsjednika, i to najmanje dva puta'', rekao je Pečarić.
On je naglasio kako će Hrvati u BiH imati problem sve dok god Hrvatska bude veća u Bosni i Hercegovini nego u Hrvatskoj, te izlaganje završio rečenicom ''Tuđmanovih 10 godina je mojih 10 najponosnijih godina u životu.''
Po završetku programa uslijedila je diskusija sa okupljenima, tako da je program trajao duže od dva sata.
U ime HKZ Troplet Čapljina akademiku Pečariću na poklon je dodijeljen kip koji simbolizira troplet, autorsko djelo akademskog kipara Ernesta Markote, a kip je u ime čapljinske podružnice Tropleta dodijelila Valentina Biloš.