Četvrtak, 01 Prosinac 2011 17:06
Nakon četiri knjige novinar Dušan Musa iz Ljubuškog napisao je i prvi roman. Promocija njegova romana “Snovi i tama”, koji je objavila sarajevska izdavačka kuća “Rabic”, održana je sinoć u 18.30 sati u gradskoj vijećnici Ljubuški. Promocija je biti održana u sklopu “Napretkovih ljubuških dana” koje organizira HKD Napredak Ljubuški.
U promociji, uz autora, sudjelovali su Nikola Rašić, redaktor Goran Mikulić, direktor izdavačke kuće “Rabic” Sarajevo, Dragan Marijanović, novinar i pisac, i Darko Šutalo – Rahan, glazbenik.
Svjedok raspada društva
“Snovi i tama” 2011. (izdavač IK “Rabic” Sarajevo) prvi je roman Dušana Muse (Klobuk, Ljubuški, 1956.). Razlog zašto sad roman jednostavan je - za pisanje romana treba duže vremena, a još više za njegovu pripremu, ako uz to ima i karakter kronike, kao što ima roman “Snovi i tama”, objašnjava Musa, jer, uz ostalo, takav pristup podrazumijeva i preciznije navođenje određenih činjenica.
Svjedok raspada društva
“Snovi i tama” 2011. (izdavač IK “Rabic” Sarajevo) prvi je roman Dušana Muse (Klobuk, Ljubuški, 1956.). Razlog zašto sad roman jednostavan je - za pisanje romana treba duže vremena, a još više za njegovu pripremu, ako uz to ima i karakter kronike, kao što ima roman “Snovi i tama”, objašnjava Musa, jer, uz ostalo, takav pristup podrazumijeva i preciznije navođenje određenih činjenica.
Teme njegova prvog romana su rat i poraće do prve polovice, prve dekade trećeg tisućljeća, kroz sudbine ljudi koji rat nisu ni sanjali. Oni su imali svoje snove, žudili njihovom ostvarenju kroz rad, učenje, djelovanje...
Istodobno su negdje u njihovom mikrokozmosu živjeli i ljudi koji su preferirali drukčiji tijek stvari. Skupina koja je živjela za svoj san nije ih mogla i nikad neće uspjeti, ni definirati ni detektirati. Oni su tama ove priče, čiji je motiv istina.
“Začeci romana datiraju u lipanj 1992. godine kada sam kao novinar bio svjedokom rasapa dotadašnjeg društva, ne u društveno-političkom, nego u općem smislu, u prvom redu gledajući odnose ljudi. Dio Bosne u kojem nije bilo izravnih događanja stoički je podnio ratni preludij, pa i prvih mjesec - dva rata. Ustvari, običan narod nije ni bio svjestan što ga je snašlo, pa su prvi znaci rata bile prazne trgovine, racionalizacija kruha, povlačenje ljudi još uvijek nesvjesnih što im se događa u 'četiri zida'…”, priča za Dnevni list Musa.
Nestašica kruha
Nestašice hrane, kaže autor, tjerale su ljude na posve drukčije razmišljanje, dok su ih slike s TV ekrana, ako je bilo električne energije, bombardirale ratnim scenama. Zabrinuti, noću su okretali raznorazne radiopostaje tražeći istinu o onom što ih je snašlo. Nije je bilo, pa su zabrinuti i neispavani dolazili na posao, kojeg je 'preko noći nestalo'. Umjesto radnog angažmana počele su rasprave i podozrenja. “Međuljudsko, međunacionalno, političko…, nepovjerenje raslo je geometrijskom progresijom. Dok se 'trijezneći' narod bavio – gdje, što, kako, tko, kome…, uzbune i različite vojne formacije postale su dio svakidašnjice”, kaže Musa. Jedni su žudjeli za oružjem, drugi bježali glavom bez obzira, a treći se nastojali snaći u svemu tome.
“Ni sam ne vjerujući kako se tako brzo raspada dotadašnji društveni provizorij počeo sam praviti prve zabilješke. Pitao sam poznanike, prijatelje, je li se nešto slično moglo naslutiti prije pet, deset, petnaest… godina i počeo slagati mozaik. Odlučio sam da bi tu presliku vremena bilo dobro opisati. Desetak godina kasnije sjeo sam i počeo pisati priču o malim ljudima u ratu...”, kaže Musa. Mnogim čitateljima upravo ta tema bit će, nema sumnje, itekako zanimljiva, a njezin je potencijal prepoznao i respektabilni nakladnik, IK “Rabic”, Sarajevo.
Što autori pišu duže, biografije su im kraće
“Što autori pišu duže, biografije su im kraće”, kaže Musa. Rođen je u Klobuku, općina Ljubuški 1956., gdje je završio osnovnu školu. Srednju školu završava na Ilidži. Na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu, odsjek politologija, diplomirao je 1984., a potom pred rat apsolvirao i na odsjeku novinarstva. Profesionalni je novinar. Radio je u Sarajevu, Zenici, Ljubuškom i Čapljini. Spisateljskim radom se bavi iz ljubavi, što je u BiH htjeli - ne htjeli, sudbina uglavnom, svih autora.
Do sada je objavio četiri knjige, zbirke pjesama: “Muka moga puka”1998. (izdavač Futura – Zenica), “Negdje između” 1999. (izdavač Matica hrvatska ogranak Zenica), zatim proznu zbirku “Priče o malim stvarima” 2002. (izdavač NIPP Naša riječ – Zenica), te još jednu zbirku pjesama “Hercegovina – život i obećanja” 2010. (izdavač HKD Napredak – podružnica Ljubuški). Priča “Kosa” objavljena je na natječaju za kratke priče “Ekran priče 02”… Član je Društva pisaca BiH. Uz samostalni spisateljski rad uredio je i zbornik radova “Uloga Hrvata u Hercegovačkom ustanku” (1875. – 1878.) u izdanju Udruge “Vojvoda don Ivan Musić” iz Ljubuškog… Trenutačno živi u Ljubuškom, a radi u Čapljini.
“Začeci romana datiraju u lipanj 1992. godine kada sam kao novinar bio svjedokom rasapa dotadašnjeg društva, ne u društveno-političkom, nego u općem smislu, u prvom redu gledajući odnose ljudi. Dio Bosne u kojem nije bilo izravnih događanja stoički je podnio ratni preludij, pa i prvih mjesec - dva rata. Ustvari, običan narod nije ni bio svjestan što ga je snašlo, pa su prvi znaci rata bile prazne trgovine, racionalizacija kruha, povlačenje ljudi još uvijek nesvjesnih što im se događa u 'četiri zida'…”, priča za Dnevni list Musa.
Nestašica kruha
Nestašice hrane, kaže autor, tjerale su ljude na posve drukčije razmišljanje, dok su ih slike s TV ekrana, ako je bilo električne energije, bombardirale ratnim scenama. Zabrinuti, noću su okretali raznorazne radiopostaje tražeći istinu o onom što ih je snašlo. Nije je bilo, pa su zabrinuti i neispavani dolazili na posao, kojeg je 'preko noći nestalo'. Umjesto radnog angažmana počele su rasprave i podozrenja. “Međuljudsko, međunacionalno, političko…, nepovjerenje raslo je geometrijskom progresijom. Dok se 'trijezneći' narod bavio – gdje, što, kako, tko, kome…, uzbune i različite vojne formacije postale su dio svakidašnjice”, kaže Musa. Jedni su žudjeli za oružjem, drugi bježali glavom bez obzira, a treći se nastojali snaći u svemu tome.
“Ni sam ne vjerujući kako se tako brzo raspada dotadašnji društveni provizorij počeo sam praviti prve zabilješke. Pitao sam poznanike, prijatelje, je li se nešto slično moglo naslutiti prije pet, deset, petnaest… godina i počeo slagati mozaik. Odlučio sam da bi tu presliku vremena bilo dobro opisati. Desetak godina kasnije sjeo sam i počeo pisati priču o malim ljudima u ratu...”, kaže Musa. Mnogim čitateljima upravo ta tema bit će, nema sumnje, itekako zanimljiva, a njezin je potencijal prepoznao i respektabilni nakladnik, IK “Rabic”, Sarajevo.
Što autori pišu duže, biografije su im kraće
“Što autori pišu duže, biografije su im kraće”, kaže Musa. Rođen je u Klobuku, općina Ljubuški 1956., gdje je završio osnovnu školu. Srednju školu završava na Ilidži. Na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu, odsjek politologija, diplomirao je 1984., a potom pred rat apsolvirao i na odsjeku novinarstva. Profesionalni je novinar. Radio je u Sarajevu, Zenici, Ljubuškom i Čapljini. Spisateljskim radom se bavi iz ljubavi, što je u BiH htjeli - ne htjeli, sudbina uglavnom, svih autora.
Do sada je objavio četiri knjige, zbirke pjesama: “Muka moga puka”1998. (izdavač Futura – Zenica), “Negdje između” 1999. (izdavač Matica hrvatska ogranak Zenica), zatim proznu zbirku “Priče o malim stvarima” 2002. (izdavač NIPP Naša riječ – Zenica), te još jednu zbirku pjesama “Hercegovina – život i obećanja” 2010. (izdavač HKD Napredak – podružnica Ljubuški). Priča “Kosa” objavljena je na natječaju za kratke priče “Ekran priče 02”… Član je Društva pisaca BiH. Uz samostalni spisateljski rad uredio je i zbornik radova “Uloga Hrvata u Hercegovačkom ustanku” (1875. – 1878.) u izdanju Udruge “Vojvoda don Ivan Musić” iz Ljubuškog… Trenutačno živi u Ljubuškom, a radi u Čapljini.
Andrijana Copf | Dnevni List
Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja:
U komentarima je zabranjeno otvoreno vrijeđanje, bez obzira o kakvom je vrijeđanju riječ i na koga se odnosi. Ukoliko se ne slažete sa člankom ili nečijim mišljenjem slobodno to komentirajte, ali argumentirano i bez uvredljivih izraza.
Prilikom pisanja komentara pridržavajte se osnovnih pravila komuniciranja. Autori komentara prilikom pisanja moraju imati na umu da njihove IP adrese nisu zaštićene ni po kojoj osnovi i u skladu s tim trebaju paziti na sadržaj komentara za koji su sami odgovorni!
Korisničke komentare caportal.info u bilo kojem trenutku može ukloniti s portala bez prethodne najave.
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, caportal.info ni na koji način ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije.