Sinoć je u Mostaru predstavljen zbornik "Uloga Hrvata u Hercegovačkom ustanku (1875. - 1878.)", koji donosi 14 tekstova na gotovo 400 stranica o ovom povijesnom događaju, čije se posljedice, kako je rečeno na predstavljanju zbornika, osjećaju i danas.
Nakladnik zbornika je udruga "Vojvoda don Ivan Musić" iz Klobuka
, a tekstovi koji se nalaze u zborniku djelo su znanstvenika i povjesničara koji su sudjelovali na znanstvenom skupu organiziranom u povodu 130. godišnjice Berlinskog kongresa i 160. godišnjice rođenja vojvode don Ivana Musića.
Po riječima urednik zbornika Dušana Muse, kada je u pitanju pobuna lokalnog stanovništva protiv osmanske vlasti 1875. godine, historiografija bivše države uglavnom je naglasak stavljala na srpsku stranu, dok je ostalo dosta nepoznanica vezano za događaje u zapadnoj i donjoj Hercegovini te o ulozi Hrvata.
Musa je naglasio da novootkriveni dokumenti iz Franjevačkog samostana u Kreševu ukazuju da su ustanak započeli Hrvati u dolini Neretve, odakle se proširio po ostatku Hercegovine i prelio u Bosnu.
Uloga Hrvata u ustanku uglavnom se prelama oko jednog od vođa ustanka don Ivana Musića, kazao je jedan od predstavljača knjige magistar Radoslav Dodig.
"Don Ivana Musića imao je iznimno tešku ulogu jer je bio raspet između uloge svećenika i organizatora ustanka. Njegovi pretpostavljeni branili su mu rad jer je u to vrijeme bilo pravilo da svećenici ne smiju sudjelovati u političkom životu, a kamoli imati neku revolucionarnu ulogu", naglasio je Dodig.
Na predstavljanju zbornika istaknuta je i činjenica da je Hercegovački ustanak imao odjek čak i u Japanu.
Naime, nekoliko članaka o Hercegovačkom ustanku dospjelo u japanske novine jer je na ovim prostorima djelovao jedan japanski izvjestitelj, a ovu temu obradila je japanska povjesničarka Miho Šimizu.
Kada su Japanci imali potrebu da u svojim novinama izvještavaju o ovom događaju, posebice kada znamo kako je u to vrijeme japansko društvo bilo zatvoreno, jasno je da je to bio svjetski, a ne događaj od lokalnog značenja, istaknuto je na predstavljanju.
"Hercegovački ustanak i Berlinski kongres, koji je uslijed tri godine kasnije, skrojio je novu mapu Europe. (...) Zanimljivo je da je Hercegovački ustanak praktično ujedinio Bosnu i Hercegovinu, jer su prije Berlinskog kongresa postojala dva zaseban pašaluka - hercegovački i bosanski", zaključio je urednik zbornika Dušan Musa, dodavši kako su se prije 130 godina bitke vodile oko granica koje su spominjane i u proteklom ratu.