Hrvatska pošta Mostar tradicionalno svake godine izdaje poštanske marke, žigove i omotnice prvoga dana na temu Božića i Nove godine. Kako će izgledati poštanske marke, ovisi o maštovitosti i kreativnosti autora koji se javljaju na natječaj za izbor likovnih rješenja poštanskih maraka. Na božićnim markama najčešće se nađu jaslice i zvijezda repatica ili adventski vijenac, okićeni bor i božićna pšenica. Božićna priprava počinje od 25. studenoga, od blagdana svete Katarine, i traje točno mjesec dana.
Nakon blagdana svete Katarine slijede dani svete Barbare, svetog Nikole i svete Lucije. Do danas se sačuvao običaj sijanja božićne pšenice, simbola života, na dan svete Barbare ili svete Lucije. Osobito vidljiv božićni simbol je božićno drvce ispod kojega se stavljaju jaslice ili koji drugi znak Božića. Jaslice izravno ukazuju na događaj koji se proslavlja - noć Isusova rođenja i jasno označuju da se On rodio u štali.
Hrvatska pošta Mostar želi obnoviti i tradiciju da se u razdoblju došašća šalju čestitke s najljepšim željama za Božić i Novu godinu. Iako živimo u vremenu e-mail i SMS čestitki sasvim je drukčiji osjećaj napisati božićnu ili novogodišnju čestitku, nalijepiti prigodne poštanske marke, i poslati je poštom. Takva čestitka neće biti izbrisana kada su SMS i e-mail pretinci pretrpani. Za takvu čestitku znamo da je onoj tko ju je pisao u tom trenutku mislio baš na nas. Sigurni smo i da nismo samo jedna od mnogih osoba kojoj je proslijeđena ista elektronska čestitka. Čestitke koje na kućna vrata donese poštar sigurno će razveseliti najmanje, ali i odrasle koji se u prosincu rado prisjećaju blagdana iz svoga djetinjstva.
Kršćani su vrlo rano dan Isusovog rođenja smatrali i početkom nove godine. U razdoblju obnovljenog Zapadnog Rimskog Carstva gotovo je u čitavoj Europi početak nove godine bio na Božić. Tek je 1691. Crkva prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu. Božićni i novogodišnji običaji oblikovali su se stoljećima pod utjecajem raznih naroda i krajeva. Zajednički su čitavom kršćanskom svijetu, ali im je i svaka sredina udahnula nešto svoje i učinila ih prepoznatljivima. Božićni blagdani završavaju 6. siječnja, kada Crkva slavi Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, pohod triju mudraca s istoka koji su se došli pokloniti malome Isusu donijevši mu darove: mirtu, zlato i tamjan . Blagdanom Tri kralja zaključuje se središnji skup božićnih običaja.
post.ba
Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja:
U komentarima je zabranjeno otvoreno vrijeđanje, bez obzira o kakvom je vrijeđanju riječ i na koga se odnosi. Ukoliko se ne slažete sa člankom ili nečijim mišljenjem slobodno to komentirajte, ali argumentirano i bez uvredljivih izraza.
Prilikom pisanja komentara pridržavajte se osnovnih pravila komuniciranja. Autori komentara prilikom pisanja moraju imati na umu da njihove IP adrese nisu zaštićene ni po kojoj osnovi i u skladu s tim trebaju paziti na sadržaj komentara za koji su sami odgovorni!
Korisničke komentare caportal.info u bilo kojem trenutku može ukloniti s portala bez prethodne najave.
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, caportal.info ni na koji način ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije.