Ponedjeljak, 01 Ožujak 2010 14:58
Realizacijom brojnih već započetih i najavom novih razvojnih projekata i investiranja pred Općinom Čapljina je ipak jedno dosta povoljnije i obećavajuće razdoblje. To je jako bitno iz razloga što je cijela regija zapala u sveopću krizu i recesiju, pa je i svaka konvertibilna marka za ulaganje velika kao kugla zemaljska.
Dosta tih projekata je još u onoj fazi „ papirologije “ pa se očekuje i konkretna realizacija, čime bi ovo područje dobilo jedan veliki gospodarski zamah. Oko određenih projekata lome se koplja daleko od Općine Čapljina, a njihova realizacija za ovo je područje od izuzetne važnosti. Što je aktualno na polju razvoja i ulaganja, planiranja za budućnost te sa kakvim se svim problemima susreće Općina Čapljina za naš Portal govori načelnik dr.Smiljan Vidić.
Dosta se rasprave i polemike vodi oko izgradnje dijela koridora 5 C na dijelu oko Počitelja i gradnje mosta. Kako sve to utječe na Općinu Čapljina ?
„ Svjedoci smo svih tih manipulacija, polemika, pa i političkih sukoba oko gradnje koridora od Mostara preko Počitelja do Bijače. Posve je jasno kako postoje određene skupine koje po svaku cijenu žele minirati taj za Općinu Čapljina izuzetno vrijedan projekt. Time se želi zaustaviti razvoj Općine Čapljina jer taj Auto put sa sobom donosi ogromne potencijale za daljnja ulaganja i razvoj. Ipak se nadam kako će prevladati razum i da će se gledati samo na razvoj ne samo Općine Čapljina već i cijele Hercegovine jer je to projekt od državne važnosti.
Protivnici gradnje koridora uporno ističu po njima sporni most južno od Počitelja. Kakva je u stvari situacija sa tom budućom građevinom ?
„ Struka je više puta ponovila kako taj most južno od Počitelja uopće nije sporan već da je to jedno od najboljih rješenja na cijeloj dinoci koridora kroz Hercegovinu. Nažalost, zbog tih čestih manipulacija došli smo u situaciju da se cijeli projekt pretvorio u politički problem a to je ono što Općina Čapljina najmanje želi. Nama je bitno da se počne graditi dionica koridora 5C bez obzira na to hoće li most biti južno ili sjeverno od Počitelja. Bitno je istaknuti kako most nije upitan a za početak se može krenuti u gradnju dionice od Zvirovića ka Bijači a što nije sporno tj. oko toga se do sada nisu vodile nikakve rasprave. Opcija gradnje mosta sjeverno od Počitelja je dosta skuplja i uzima i produluje cijeli projekt ali akoi to netko želi neka se onda pobrine i za namicanje nužnih i dodatnih sredstava. Gradnja ove dionice od Počitelja do Zvirovića za Općinu je Čapljina od izuzetne važnosti a na dobitku bi prije svega bilo ovdašnje gospodarstvo.
Što će se konkretno promijeniti na dijelu čapljinske Općine kroz koji će proći koridor 5C ?
„ Prije svega treba istaknuti činjenicu kako će u samim građevinskim radovima biti uključen veliki broj strojeva i radnika, a ta su radna mjesta za mnoge naše građane za sada nešto najvažnije. Uz sve to u planu je i gradnja dviju gospodarskih zona i to u Zvirovićima i na području Dubrava tj. između Domanovića i Bivoljeg Brda. U ova dva naselja planirane su petlje tj. ulaz i izlaz sa budućeg Auto puta, što su dovoljni razlozi da se ide u kvalitetniji i masovniji razvoj tih područja. To će ujedno stvoriti i odlične uvjete za ulaganja u Općinu Čapljina koja do sada i nije imala gospodarske zone pa su gospodarski objekti razbacani na više lokacija.
Vratimo se na Proračun Općine Čapljina. Koliko je on stabilan i jeli izvjesna mogućnost njegova rebaansa u ovoj godini ?
„ Svjedoci smo kako se u cijeloj BIH a i susjednoj Hrvatskoj u jednoj godini uradi i po nekoliko rebalansa Proračuna. Ispunjenje proračuna ne ovisi samo o lokalnoj vlasti pa je teško i govoriti hoće li biti rebalansa. Moram istaknuti kako Županija HNŽ i FBIH često imaju maćehinski odnos prema Općini Čapljina jer nam se uzimaju prava a nameću brojne obaveze. Baš te obaveze znače i veliko financijsko naprezanje te smo često primorani rješavati ono za što ni sekunde nismo odgovorni. I u prošloj, 2009.godini, punjenje proračuna bilo je manje za 30 posto ali smo godinu uspjeli završiti bez ikakvih dugovanja. Izmirili smo i dio dugovanja od ranijih godina, tj. bivše vlasti, te smo uspjeli financirati sve svoje obveze. Niti jednom dobavljaču i izvođaču nismo ostali dužni pa je to pokazatelj kako i koliko smo ozbiljno radili. Na temelju toga možemo se nadati kako u ovoj godini i da bude rebalansa to ipak neće imati neke štetne posljedice.
Općina Čapljina još se oporavlja od nedavnih poplava. Dokle se stiglo u procjeni šteta i što je učinjeno na ublažavanju posljedica plavljenja ?
„ Ljeti se znamo hvaliti kako Čapljina ima četiri rijeke a evo ove zime baš nas je zabolila glava od tih rijeka koje su se izlile a uz sve to još su došli i topljenje snijega i dotok ogromnih količina vode u Svitavsko jezero. Ipak, zahvaljujući brzoj i dobroj organizaciji te koordinaciji, kao i ustroju općinskog Kriznog stožera, može se ustvrditi kako smo na kraju izbjegli katastrofu Biblijskih razmjera. To bi nam se dogodilo da je došlo do pucanja nasipa oko Svitavskog jezera i parku priorde Hutovo Blato. Problemu je kumovala i nekoordiniranost Elektroprivreda RS-a i HZ HB, a tu su najviše bili oni prirodni čimbenici. Na vrijeme smo uradili plan obrane od poplava i predvidjeli te razradili sve mogućnosti, a u krizni stožer bile su uključene sve službe i institucije u Općini kao i vjska te policija. Povjerenstvo za procjenu šteta je već završilo svoj posao i čeka se još županijska i federalna razina jer postoje neka obećanja o naknadi štete kako poljoprivrednicima tako i vlasnicima potopljenih objekata. Štete su već sada preko 4 milijuna KM.
Kao najveći problem i razlog za strahovanja pokazali su se nasipi koji su u vrlo lošem stanju. Što se tu planira poduzeti i čija je to uopće odgovornost ?
„ Jako mi je drago što ste postavili to pitanje jer imam prigodu pojasniti neke stvari za koje mnogi naši građani i vaši čitatelji uopće ne znaju. Nasipi za vode iz tzv. 1. kategorije u nadležnosti su Agencije za vode Sliv južni Jadran Mostar i Općina Čapljina sa time nema nikakve nadležnosti. No, kada nam se događaju ovakve stvari onda svi upiru prstom u Općinu Čapljina koja i u ovom slučaju trpi zbog onog ranije spomenutog maćehinskog odnosa Županije i FBIH. Kada nas zadese poplave uzalud je čekati tu intervenciju sa viših razina i nadležnih oko nasipa, pa mi je u tim trenucima najbitnije zaštiti građane i njihovu imovinu. Stoga se događa da prilikom pucanja nasipa u cilju spašavanja ljudi u pomoć pošaljem strojeve i radnike a onda mnogi to dožive kao da je načelnik odgovoran za održavanje nasipa i sve oko poplava. Tako sam u situaciji da tim spašavanjem građana ustvari sam sebi stvaram probleme jer se rade stvari za koje netko drugi treba biti nadležan.
Dokle se stiglo u izradi prostornog plana Općine Čapljina i projektu ažuriranja katastra i zemljišnih knjiga ?
„ Izradi prostornog Plana Općine Čapljina još u početku smo pristupili studiozno i gleda se na svaku pojedinost. Ne smije se učiniti niti jedna greška u prostoru jer se mora gledati i na ono što će se dogoditi u narednih primjerice desetak godina. Što se tiče izrade prostornog plana već je odrađeno dosta posla, a krenulo se i sa projektom ažuriranja katastra i zemljišnih knjiga. U tome je Čapljina kao pilot projekt u BIH pa nam je i to dodatni razlog za zadovoljstvo. Dosta će se nabolje izmjeniti situacija oko ulaganja na ovo područje. Kao primjer mogu navesti podatak da će se ići u prevođenje sadašnje šume 4. kategorije u poljoprivredno zemljište a sve kako bi se omogućila ulaganja i podizanje novih nasada. To je sada nemoguće jer je 60 posto poljoprivrednog zemljišta u Općini Čapljina ustvari pod šumom a znamo da su naša brda obrasla dračom i smrekom. U takvoj situaciji nemoguća su podizanja vinograda ili voćnjaka.
Dosta se rasprave i polemike vodi oko izgradnje dijela koridora 5 C na dijelu oko Počitelja i gradnje mosta. Kako sve to utječe na Općinu Čapljina ?
„ Svjedoci smo svih tih manipulacija, polemika, pa i političkih sukoba oko gradnje koridora od Mostara preko Počitelja do Bijače. Posve je jasno kako postoje određene skupine koje po svaku cijenu žele minirati taj za Općinu Čapljina izuzetno vrijedan projekt. Time se želi zaustaviti razvoj Općine Čapljina jer taj Auto put sa sobom donosi ogromne potencijale za daljnja ulaganja i razvoj. Ipak se nadam kako će prevladati razum i da će se gledati samo na razvoj ne samo Općine Čapljina već i cijele Hercegovine jer je to projekt od državne važnosti.
Protivnici gradnje koridora uporno ističu po njima sporni most južno od Počitelja. Kakva je u stvari situacija sa tom budućom građevinom ?
„ Struka je više puta ponovila kako taj most južno od Počitelja uopće nije sporan već da je to jedno od najboljih rješenja na cijeloj dinoci koridora kroz Hercegovinu. Nažalost, zbog tih čestih manipulacija došli smo u situaciju da se cijeli projekt pretvorio u politički problem a to je ono što Općina Čapljina najmanje želi. Nama je bitno da se počne graditi dionica koridora 5C bez obzira na to hoće li most biti južno ili sjeverno od Počitelja. Bitno je istaknuti kako most nije upitan a za početak se može krenuti u gradnju dionice od Zvirovića ka Bijači a što nije sporno tj. oko toga se do sada nisu vodile nikakve rasprave. Opcija gradnje mosta sjeverno od Počitelja je dosta skuplja i uzima i produluje cijeli projekt ali akoi to netko želi neka se onda pobrine i za namicanje nužnih i dodatnih sredstava. Gradnja ove dionice od Počitelja do Zvirovića za Općinu je Čapljina od izuzetne važnosti a na dobitku bi prije svega bilo ovdašnje gospodarstvo.
Što će se konkretno promijeniti na dijelu čapljinske Općine kroz koji će proći koridor 5C ?
„ Prije svega treba istaknuti činjenicu kako će u samim građevinskim radovima biti uključen veliki broj strojeva i radnika, a ta su radna mjesta za mnoge naše građane za sada nešto najvažnije. Uz sve to u planu je i gradnja dviju gospodarskih zona i to u Zvirovićima i na području Dubrava tj. između Domanovića i Bivoljeg Brda. U ova dva naselja planirane su petlje tj. ulaz i izlaz sa budućeg Auto puta, što su dovoljni razlozi da se ide u kvalitetniji i masovniji razvoj tih područja. To će ujedno stvoriti i odlične uvjete za ulaganja u Općinu Čapljina koja do sada i nije imala gospodarske zone pa su gospodarski objekti razbacani na više lokacija.
Vratimo se na Proračun Općine Čapljina. Koliko je on stabilan i jeli izvjesna mogućnost njegova rebaansa u ovoj godini ?
„ Svjedoci smo kako se u cijeloj BIH a i susjednoj Hrvatskoj u jednoj godini uradi i po nekoliko rebalansa Proračuna. Ispunjenje proračuna ne ovisi samo o lokalnoj vlasti pa je teško i govoriti hoće li biti rebalansa. Moram istaknuti kako Županija HNŽ i FBIH često imaju maćehinski odnos prema Općini Čapljina jer nam se uzimaju prava a nameću brojne obaveze. Baš te obaveze znače i veliko financijsko naprezanje te smo često primorani rješavati ono za što ni sekunde nismo odgovorni. I u prošloj, 2009.godini, punjenje proračuna bilo je manje za 30 posto ali smo godinu uspjeli završiti bez ikakvih dugovanja. Izmirili smo i dio dugovanja od ranijih godina, tj. bivše vlasti, te smo uspjeli financirati sve svoje obveze. Niti jednom dobavljaču i izvođaču nismo ostali dužni pa je to pokazatelj kako i koliko smo ozbiljno radili. Na temelju toga možemo se nadati kako u ovoj godini i da bude rebalansa to ipak neće imati neke štetne posljedice.
Općina Čapljina još se oporavlja od nedavnih poplava. Dokle se stiglo u procjeni šteta i što je učinjeno na ublažavanju posljedica plavljenja ?
„ Ljeti se znamo hvaliti kako Čapljina ima četiri rijeke a evo ove zime baš nas je zabolila glava od tih rijeka koje su se izlile a uz sve to još su došli i topljenje snijega i dotok ogromnih količina vode u Svitavsko jezero. Ipak, zahvaljujući brzoj i dobroj organizaciji te koordinaciji, kao i ustroju općinskog Kriznog stožera, može se ustvrditi kako smo na kraju izbjegli katastrofu Biblijskih razmjera. To bi nam se dogodilo da je došlo do pucanja nasipa oko Svitavskog jezera i parku priorde Hutovo Blato. Problemu je kumovala i nekoordiniranost Elektroprivreda RS-a i HZ HB, a tu su najviše bili oni prirodni čimbenici. Na vrijeme smo uradili plan obrane od poplava i predvidjeli te razradili sve mogućnosti, a u krizni stožer bile su uključene sve službe i institucije u Općini kao i vjska te policija. Povjerenstvo za procjenu šteta je već završilo svoj posao i čeka se još županijska i federalna razina jer postoje neka obećanja o naknadi štete kako poljoprivrednicima tako i vlasnicima potopljenih objekata. Štete su već sada preko 4 milijuna KM.
Kao najveći problem i razlog za strahovanja pokazali su se nasipi koji su u vrlo lošem stanju. Što se tu planira poduzeti i čija je to uopće odgovornost ?
„ Jako mi je drago što ste postavili to pitanje jer imam prigodu pojasniti neke stvari za koje mnogi naši građani i vaši čitatelji uopće ne znaju. Nasipi za vode iz tzv. 1. kategorije u nadležnosti su Agencije za vode Sliv južni Jadran Mostar i Općina Čapljina sa time nema nikakve nadležnosti. No, kada nam se događaju ovakve stvari onda svi upiru prstom u Općinu Čapljina koja i u ovom slučaju trpi zbog onog ranije spomenutog maćehinskog odnosa Županije i FBIH. Kada nas zadese poplave uzalud je čekati tu intervenciju sa viših razina i nadležnih oko nasipa, pa mi je u tim trenucima najbitnije zaštiti građane i njihovu imovinu. Stoga se događa da prilikom pucanja nasipa u cilju spašavanja ljudi u pomoć pošaljem strojeve i radnike a onda mnogi to dožive kao da je načelnik odgovoran za održavanje nasipa i sve oko poplava. Tako sam u situaciji da tim spašavanjem građana ustvari sam sebi stvaram probleme jer se rade stvari za koje netko drugi treba biti nadležan.
Dokle se stiglo u izradi prostornog plana Općine Čapljina i projektu ažuriranja katastra i zemljišnih knjiga ?
„ Izradi prostornog Plana Općine Čapljina još u početku smo pristupili studiozno i gleda se na svaku pojedinost. Ne smije se učiniti niti jedna greška u prostoru jer se mora gledati i na ono što će se dogoditi u narednih primjerice desetak godina. Što se tiče izrade prostornog plana već je odrađeno dosta posla, a krenulo se i sa projektom ažuriranja katastra i zemljišnih knjiga. U tome je Čapljina kao pilot projekt u BIH pa nam je i to dodatni razlog za zadovoljstvo. Dosta će se nabolje izmjeniti situacija oko ulaganja na ovo područje. Kao primjer mogu navesti podatak da će se ići u prevođenje sadašnje šume 4. kategorije u poljoprivredno zemljište a sve kako bi se omogućila ulaganja i podizanje novih nasada. To je sada nemoguće jer je 60 posto poljoprivrednog zemljišta u Općini Čapljina ustvari pod šumom a znamo da su naša brda obrasla dračom i smrekom. U takvoj situaciji nemoguća su podizanja vinograda ili voćnjaka.
Frano Matić | V. L. | ČAportal
Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja:
U komentarima je zabranjeno otvoreno vrijeđanje, bez obzira o kakvom je vrijeđanju riječ i na koga se odnosi. Ukoliko se ne slažete sa člankom ili nečijim mišljenjem slobodno to komentirajte, ali argumentirano i bez uvredljivih izraza.
Prilikom pisanja komentara pridržavajte se osnovnih pravila komuniciranja. Autori komentara prilikom pisanja moraju imati na umu da njihove IP adrese nisu zaštićene ni po kojoj osnovi i u skladu s tim trebaju paziti na sadržaj komentara za koji su sami odgovorni!
Korisničke komentare caportal.info u bilo kojem trenutku može ukloniti s portala bez prethodne najave.
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, caportal.info ni na koji način ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije.