Kada sam prvi put čuo da u Trebižatu pored Čapljine živi uzgajivač jastrebova i da se bavi sokolarenjem kao hobijem, pomislio sam da je to jedan od ljudi koji su u divljini pronašli ozlijeđenu pticu grabljivicu pa je spasili od ugibanja, ili da se radi o mladom primjerku koji se dao pripitomiti u kućnim uvjetima.
Prvi kontakt sa sokolarom Pericom Dodigom bio je telefonski i već tada mi je bilo jasno da nisam u pravu. Iskusni lovac, pasionirani golubar, posljednjih desetak godina aktivno se bavi uzgojem ptica grabljivica u kontroliranim uvjetima.
Iako mnogi neupućeni smatraju taj hobi kao držanje ptica grabljivica u zatočeništvu, ne radi se o zatočeništvu već o kontroliranom parenju i uzgoju mladih ptica u što sam se i sam uvjerio.
Perica je svoju prvu pticu grabljivicu, mladog mužjaka jastreba kokošara (accipiter genitilis), dobio od prijatelja 2002. godine i dao mu ima Apač, a ženku Bellu je dobio nešto kasnije iz Slovačke. Nakon toga kreće potraga za literaturom i potrebnim savjetima, u čemu su mu najviše pomogli Marijan Žižanović iz RH i Milenko Aćimović Aćim iz Srbije.
Od toga trenutka pasionirani golubar i lovac okreće novu stranicu svojih hobija i od mrzitelja ptica grabljivica koje su mu svakodnevno pravile štetu na jatu golubova postaje zaljubljenik u te drske i opasne lovce.
"Za mojih 11 godina bavljenja sokolarstvom prošao sam sve faze od nule do uspješnog lova i mogu vam reći da se nisam počeo baviti sokolarstvom ja ne bih znao što je pravi lov i što je radost nakon ulova. Lovac sam dugo godina i lovio sam s goničima, jamario s terijerima da bi zadnjih desetak godina lovio isključivo s ptičarom (Epanjel breton) najviše šumsku šljuku, jarebicu kamenjarku i prepelicu, a od kada se bavim sokolarstvom ja sam pušku u potpunosti zamijenio pticom i danas nekoliko prepelica ili fazan mi donose više radosti nego stotine koje sam lovio puškom", kaže Perica.
I dok otvaramo novu temu kontroliranog parenja njegovih jastrebova, Perici zvoni telefon, s mobitela se čuje zvuk glasanja odraslog jastreba koji pokazuje koliko je Perica zaljubljen u svoje ptice.
Naime, on je jedini sokolar u BiH koji je u kontroliranim uvjetima uspio dobiti mlade jastrebove, u tri godine u njegovoj volijeri izleglo se 7 ptića. Prvi koji se izlegao 2011. godine dobio je ime Uno i Perica ga je zadržao za sebe, a ostale darovao prijateljima koji su imali uvjete za držanje ptica.
"Kod nas je apsurdna situacija s ovim hobijem, država ti dopušta da loviš s pticama grabljivicama, a ne da ti da imaš regularnu pticu. Svugdje je to regulirano zakonom i divlje ptice se mogu držati u “zatočeništvu”, izvoditi u lov i vršiti sam čin lova zato što je to takozvani humani lov u odnosu na lov s vatrenim oružjem, puškom.
U BiH nedostaje adekvatan zakon koji ne bi bio u koliziji da se može izvoditi lov, a ne mogu se držati ptice u volijeri. Ja sam čuo da je izmjena tog zakona u proceduri samo ne znam kada će biti povoljni rezultati za sokolare.
Ja sa svojim regularnim pticama ne mogu nigdje izvan granica BiH. Treba dopustiti držanje i lov pticama grabljivicama iz umjetnog uzgoja, za koje imam papire, za moje jastrebove Apača i Bellu, a za mlade ja nemam na osnovi čega napraviti papire, oni nisu iz prirode, oni su iz umjetnog uzgoja i to mogu dokazati DNK analizom i videozapisima, kao i fotografijama, svaki korak njihovog nastajanja sam zabilježio kamerom'', požalio nam se Perica
''Na natjecanja u druge zemlje idem sam, ne mogu ponijeti svoje ptice i to me jako žalosti, kad dođem recimo u Hrvatsku tamo posudim pticu od prijatelja i malo guštam, ali to nije to, ja sam sa svojim pticama imao jako dobre lovne rezultate i rado bih to pokazao prijateljima.
Kada smo 2012. godine išli u Ujedinjene Arapske Emirate, u Dubaiju i Ala Inu 12 dana da predstavljamo svoje države, ja sam išao ispred BiH i nisam imao pticu, kada su tamo saznali o mom načinu uzgoja ptica, parenju i dresuri, kao i zakonskim problemima, ostali su iznenađeni, od Arapa pa do svih ostalih'', zaključuje Perica.
Zoran Grizelj | Večernji list
Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja:
U komentarima je zabranjeno otvoreno vrijeđanje, bez obzira o kakvom je vrijeđanju riječ i na koga se odnosi. Ukoliko se ne slažete sa člankom ili nečijim mišljenjem slobodno to komentirajte, ali argumentirano i bez uvredljivih izraza.
Prilikom pisanja komentara pridržavajte se osnovnih pravila komuniciranja. Autori komentara prilikom pisanja moraju imati na umu da njihove IP adrese nisu zaštićene ni po kojoj osnovi i u skladu s tim trebaju paziti na sadržaj komentara za koji su sami odgovorni!
Korisničke komentare caportal.info u bilo kojem trenutku može ukloniti s portala bez prethodne najave.
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, caportal.info ni na koji način ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije.