Predstavnici Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) održali su danas u Mostaru sastanak s izaslanstvom Svjetskog fonda za prirodu (WWF) na kojemu je riječi bilo o mogućnosti zajedničkog rada na planu ostvarivanja bolje zaštite prirode i održivog razvoja, s posebnim naglaskom na područje Parka prirode Hutovo blato.
Tijekom sastanka predstavnici WWF-ovog Mediteranskog programa u Hrvatskoj i BiH Bojan Stojanović i Zoran Mateljak predali su pomoćniku ministra za zaštitu prirode i okoliša Zejnilu Trešnji peticiju koju su potpisivali u organizaciji WWF-a, a kojom se od odgovornih lokalnih i državnih institucija, organizacija i poduzeća te međunarodnih organizacija traži da usvoje i primjene konkretne korake za očuvanje Parka prirode Hutovo blato.
U izjavi za novinare Trešnjo je kazao kako je zaštita prirode i okoliša, koja jasno i nedvojbeno uključuje i zaštitu i očuvanje močvarnih staništa, trajno opredjeljenje Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ-a te kako je peticija koja je danas uručena na Dan planeta Zemlje jedan dodatni poticaj za očuvanje i zaštitu Hutovog blata, kao jednog najvrjednijeg močvarnog staništa u BiH.
"Prema trenutno važećoj zakonskoj regulativi Vlada HNŽ-a zajedno s Upravom Parka prirode Hutovo blato je najodgovornija za stanje u Hutovom blatu. Međutim, na neke negativne pojave koje su već prisutne u Hutovom blatu ni Vlada sama ne može odgovoriti, stoga je potrebno uključiti i druge relevantne institucije na federalnoj i državnoj razini, a sve s ciljem da Hutovo blato, kao dio europske prirodne baštine, sačuvamo za buduće generacije", kazao je Trešnjo.
Na pitanje hoće li peticija ostati samo mrtvo slovo na papiru, Trešnjo je kazao kako će ova peticija zaista imati jak odjek te kako Ministarstvo ne stoji na mjestu nego poduzima određene aktivnosti.
"Prva aktivnost koja će na neki način biti nastavak ove peticije je prostorni plan za Hutovo blato i plan upravljanja koji su pri kraju izrade. I upravo ova dva plana dat će impult da se krene u stvarnu zaštitu područja Hutovog blata. Ta dva dokumenta su praktično osnova svega, odnosno svih daljnjih aktivnosti", kazao je Trešnjo.
Kada je u pitanju financiranje Hutovog blata, Trešnjo je kazao kako se godišnje iz županijskog proračuna izdvoji 160 tisuća maraka.
"To naravno nije dovoljno, ali to je javno poduzeće i ono sredstva prima na grantovskoj osnovi i ono mora naći i druge izvore financiranja. S obzirom da je na tom prostoru jako razvijen turistički potencijal, treba iskoristiti i druge potencijale kako bi se namakla određena sredstva koja trenutno nedostaju", kazao je Trešnjo.
Po riječima Zorana Mateljaka, WWF je počeo raditi na zaštiti prirode Hutovog blata temeljem informacija da je došlo do značajnog opadanja ptičjeg i prvenstveno endemskog ribljeg fonda.
"Zaključili smo da je upravo nedostatak staništa odnosno promjena ekosustava koji su se događali u Hutovom blatu u zadnjih tridesetak godina glavni uzrok za ove dramatične promjene. Glavni izvor ovih nedaća za Hutovo blato je zapravo hidroenergetski sustav na rijeci Trebišnjici, koji je preusmjerio vode iz najvrjednijeg dijela Hutovog blata za proizvodnju električne energije", kazao je Mateljak.
Po njegovim riječima, uočeno je također da se Hutovo blato sustavno ugrožava i propada zbog krivolova, požara, te kriminalnih radnji koje su se odigravale, te kako je glavni uzrok takvih negativnih kretanja nedostatak fizičke zaštite Hutovog blata koja je opet posljedica nedovoljnog financiranja.
"Zato smo se i uključili da pomognemo županijskom resornom ministarstvu da čim prije pokušamo riješiti ove probleme, a kao potvrda da su ti problemi od interesa za širu društvenu zajednicu je svakako i ova peticija koju smo pokrenuli i koja nam daje potporu za nastavak rada i proširenje suradnje", kazao je Mateljak, dodavši kako se "teret" Hutovog blata treba raspodijeliti na sve one koji mogu pomoći i koji su za to zainteresirani te kako bi u tom slučaju Hutovo blato imalo svjetlu budućnost.
FENA
Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja:
U komentarima je zabranjeno otvoreno vrijeđanje, bez obzira o kakvom je vrijeđanju riječ i na koga se odnosi. Ukoliko se ne slažete sa člankom ili nečijim mišljenjem slobodno to komentirajte, ali argumentirano i bez uvredljivih izraza.
Prilikom pisanja komentara pridržavajte se osnovnih pravila komuniciranja. Autori komentara prilikom pisanja moraju imati na umu da njihove IP adrese nisu zaštićene ni po kojoj osnovi i u skladu s tim trebaju paziti na sadržaj komentara za koji su sami odgovorni!
Korisničke komentare caportal.info u bilo kojem trenutku može ukloniti s portala bez prethodne najave.
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, caportal.info ni na koji način ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije.