U četvrtak, 11. travnja, u organizaciji Zavičajnog kluba hercegovačkih studenata (ZKHS) uspješno je organizirana javna tribina pod nazivom „Schengen – nova linija razdvajanja RH i BiH?“, kojoj je svjedočilo stotinjak posjetitelja u prostoru Tribine Grada Zagreba.
Cilj tribine bio je rasvijetliti promjene koje će se dogoditi između dvaju država ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, a potom i uvođenjem novog graničnog režima.
O posljedicama ulaska Hrvatske u EU (bilo pozitivnim, bilo negativnim) za stanovnike BiH, a ponajviše za Hrvate iz BiH, rijetko se može čuti u javnosti i medijima. Upravo se iz tog razloga Zavičajni klub hercegovačkih studenata osjetio dužan organizirati jedan ovakav događaj.
Gosti tribine bili su predsjednik Gospodarske komore FBiH Jago Lasić, vlasnik Munje i predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca mr.sc. Ivan Miloloža, voditelj odjela za Hrvate izvan RH u HDZ-u dr.sc. Mario Šiljeg te mr.sc. Jozo Radoš, promatrač u Europskom parlamentu i kandidat HNS-a na predstojećim izborima za Europski parlament.
Moderator ove iznimno zanimljive rasprave bio je dr. sc. Božo Skoko, docent na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te prvi tajnik i čest suradnik Kluba. Rasprava je bila dinamična i zanimljiva tako da su dva sata, koliko je tribina trajala, zaista brzo proletjela. Zanimljivo je što je svih pet sudionika tribine rođeno u Bosni i Hercegovini.
Raspravu je otvorio gospodin Miloloža, koji je i sam gospodarstvenik te će ga znatno pogoditi izazovi koje nosi 1. srpnja. Objasnio je kako je „Schengen“ simbolika nečeg što dijeli barijerom narode, ljude, dobra i gospodarstvo. Usporedio je sadašnju situaciju Hrvatske i nekadašnju situaciju zemalja poput Poljske, Rumunjske i Bugarske i ustvrdio da je ona dijametralno suprotna zbog toga što Hrvatska ima jako široko tržište na području bivše Jugoslavije koje je godinama gradila. Također je dodao kako je neistina kada političari u RH govore kako Europska komisija dirigira odlukama kojim se tržištima treba odrediti, već je odgovornost na vladi svake države da na bilateralnoj razini dogovara svoje odnose.
Miloloža je dodao kako je priča da se Hrvatskoj otvara tržište od 570 milijuna ljudi zapravo apsurdna jer već 15 godina za veliki broj svojih proizvoda ona ima potpuno otvoreno tržište i jedinstvenu carinsku stopu od 1 posto. Istina je, tvrdi, da će izgubiti tržište CEFTA-e, a u prvom se redu to odnosi na susjedne zemlje – BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Albaniju te je priznao da prvi put kao poslodavac ima vezane ruke i ništa ne može učiniti.
Dr. Skoko upitao je g. Lasića kakav je pogled sa strane Bosne i Hercegovine, te je dodao kako tvrtkama iz RH predstoje dvije opcije: postati nekonkurentan na BiH tržištu ili otvoriti svoje pogone u BiH. Lasić je kazao kako će se promjene pozitivno odraziti na gospodarstvo BiH te da robe iz BiH, izuzev ribe, vina i nekih drugih proizvoda, mogu bescarinski ići u EU, dok veliki broj roba koji ulazi u BiH iz EU dobiva carinska opterećenja i mijenja se potpuno režim uvoza. S druge strane, izlazak Hrvatske iz CEFTA-e znači da će njezine robe dobiti carine, dok će robe iz zemalja koje ostaju u CEFTA-i ostati bescarinske. Time će se dodatno pojačati konkurencija između te dvije strane.
Lasić je istaknuo da će od uvezenih proizvoda iz RH najviše poskupjeti oni animalnog podrijetla, konditorski proizvodi i cigarete. Podsjetio je na primjere Dukata u Gradačcu i Kraša u Prijedoru, koji će preuzeti dio proizvodnje iz Hrvatske, te mesnu industriju Gavrilović, koja dio svoje proizvodnje seli u Čitluk. Predsjednik Gospodarske komore podsjetio je još jednom na činjenicu da je Hrvatska prošle godine ostvarila izvoz od preko 1,4 miljarde eura u BiH, dok je s druge strane BiH ostvarila izvoz u Hrvatsku u iznosu od oko 600 miljuna eura.
U nastavku, moderator je raspravu usmjerio na društveno-politički aspekt promjena uvođenjem tvrđe granice vezan za odnos Hrvatske prema Hrvatima u BiH općenito. Dr. Šiljeg podsjetio je da, u trenutku ulaska Hrvatkse u EU, svi oni koji imaju putovnicu RH postaju državljani europske unije i da svi trebamo vršiti pritisak da što bolje iskoristimo benefite koji dolaze s 1. srpnja. Dodao je da hrvatski narod u BiH stjecanjem tog državljanstva postaje na neki način superiorniji od preostala dva konstitutivna naroda.
Moderator se nadovezao komentarom kako Bošnjaci i Srbi iz BiH imaju svoje lobiste, dok s Hrvatima to nije slučaj, te kako su oni iz Zagreba imali samo načelnu podršku. U tom kontekstu upitao je g. Jozu Radoša, potencijalnog zastupnika u EU parlamentu, kolike su mogućnosti da se u Bruxellesu čuje i hrvatski glas, osobito kada je u pitanju zaštita hrvatskog nacionalnog interesa u BiH. Radoš je pokušao objasniti kako funkcioniraju stvari uzevši za primjer Njemačku. Rekao je kako nema službenih sastanaka svih njemačkih zastupnika zajedno i da se sastaju samo na stranačkoj razini, ali da postoji nacionalna kordinacija politike. Zastupnik, sam po sebi, ne može mnogo učiniti bez jasne nacionalne politike i strategije koju moraju donijeti skupa Zagreb i Mostar.
Tijekom cijele rasprave provlačila se priča o međusobnim odnosima Hrvata iz dvaju država.
Gospodin Miloloža imao je dojmljivo izlaganje o stereotipima o Hrvatima iz BiH. Zanimljiva je njegova izjava da: „čak i da ne žive Hrvati u BiH, nama je strateški interes 1,7 miljardi eura.“ Izjavu, naravno, treba shvatit u pravom smislu i zapitat se kako pored tolikih nacionalnih i ekonomskih interesa država Hrvatska ostaje mlaka prema BiH. Miloloža to naziva „hrvatskim sindromom“.
Dr. Šiljeg spomenuo je slučaj Buškog jezera, gdje područje srednje Dalmacije izvuče 8-10 puta više novca u obliku energije nego što se vrati u BiH putem zakonskih odredaba pomoći Hrvatima u BiH, na što je Miloloža dodao da HEP samo na taj račun duguje 1 milijardu kuna Bosni i Hercegovini.
Zavičajni klub hercegovačkih studenata (ZKHS) ovom je tribinom ukazao na mnoga pitanja, od kojih smo na neke dobili odgovore, a za stvaranje cjelokupne slike o ovoj tematici očekujemo doprinos ozbiljnijih i pozvanijih institucija.
Ostatak ove zanimljive i edukativne rasprave, kao i ništa manje zanimljiva pitanja iz publike pogledajte na cjelokupnoj snimci tribine.
Drago Barać | www.zkhs.hr
Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja:
U komentarima je zabranjeno otvoreno vrijeđanje, bez obzira o kakvom je vrijeđanju riječ i na koga se odnosi. Ukoliko se ne slažete sa člankom ili nečijim mišljenjem slobodno to komentirajte, ali argumentirano i bez uvredljivih izraza.
Prilikom pisanja komentara pridržavajte se osnovnih pravila komuniciranja. Autori komentara prilikom pisanja moraju imati na umu da njihove IP adrese nisu zaštićene ni po kojoj osnovi i u skladu s tim trebaju paziti na sadržaj komentara za koji su sami odgovorni!
Korisničke komentare caportal.info u bilo kojem trenutku može ukloniti s portala bez prethodne najave.
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, caportal.info ni na koji način ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije.