Intervju: Načelnik općine Čapljina dr. Smiljan Vidić

Nova godina i novi izazovi nalaze se pred općinom Čapljina, odnosno pred novim-starim načelnikom općine dr. Smiljanom Vidićem i općinskim vijećem Čapljina, koje je konstituirano prije mjesec dana. Odlučili smo stoga napraviti na samom početku godine intervju s načelnikom Vidićem koji je rezimirao proteklu 2012. godinu i koji za ČA::portal govori o planovima za 2013. godinu, gospodarstvu, kulturi, sportu, projektima...

Nakon službene potvrde izbornog rezultata i verificiranja mandata vijećnicima održana je konstituirajuća sjednica općinskog vijeća Čapljina, na kojoj su izabrani predsjedavajući vijeća i njegovi zamjenici te sva tijela, tako da ono sad funkcionira u punom kapacitetu. Već na drugoj sjednici usvojena je Odluka o privremenom financiranju koja će vrijediti do donošenja proračuna.

ČA::portal: Možete li nam reći, kada očekujete Proračun i njegovo usvajanje na vijeću?
Dr. Vidić: Ja se nadam da će Proračun biti spreman najdalje do sredine veljače, odnosno da ćemo Proračun kao točku dnevnog reda imati već na sljedećoj sjednici vijeća. Proračun će najvjerojatnije biti nešto manji nego što je bio prošle, odnosno prošlih godina.

Naime, svaki put kada se piše Proračun moramo se osvrnuti na ono što je iza nas, odnosno na godinu koja je iza nas, vodeći računa prije svega o onim prihodima koje smo imali i na taj način planirati proračun za 2013. godinu.

S obzirom da je prošla godina bila zbilja jako loša u svakom pogledu, počevši od toga da su samo prihodi, ne samo Općine Čapljina već i svih drugih općina, niži nego što je to bilo ranijih godina i imajući u vidu i veliku političku krizu u prošloj godini koja se, evo nažalost nastavlja i u ovoj godini, moramo biti jako oprezni sa proračunom. Proračun je u biti jedan spisak želja što bi to mi htjeli raditi, međutim želja je jedno, a nešto je sasvim drugo može li se to izrealizirati ili ne.

ČA::portal: Kako ste i sami rekli, očekuje nas nešto niži Proračun nego prošle godine, pa ste sukladno tome na protekloj sjednici vijeća donijeli i odluku o mjerama štednje. Možete li nam reći nešto malo više o tome?
Dr. Vidić: Tako je, ove godine napravit ćemo nešto niži proračun i već smo poduzeli određene korake u tom smislu. Međutim, krenuli smo sa nekim mjerama koje se odnose na štednju. Moram spomenti da smo mi i prošle godine uveli određene mjere štednje, prije svega koje se odnose na općinsku administraciju, pa smo tako na materijalnim troškovima 2012. godini uštedili 200. 000 KM u odnosu na 2011. godinu.

U ovoj godini ćemo nastaviti sa tim mjerama štednje, neke od tih mjera su bile već na prošloj sjednici vijeća, pa smo tako svim uposlenicima u općinskoj administraciji za 50% smanjili topli obrok, svim korisnicima proračuna su redovita mjesečna grant.sredstva smanjena za 10%.

Općina nije više u mogućnosti plaćati prijevoz djelatnicima škola. Moram tu još samo napomenuti da po zakonu materijalni troškovi Srednje škole i prijevoz djelatnika trebaju biti plaćani iz županijskog proračuna, međutim nekada davno, prije nekih 8-9 godina, županija je prestala sa plaćanjem prijevoza djelatnika, a onda su to preuzele općine.

Kap koja je definitivno prelila čašu dogodila se nedavno, kada je Srednja škola Čapljina dobila obavijest da neće više dobivati za grijanje 25 tona ogrijeva, što je zbilja nekakav minimum za ovu zimsku sezonu nego da će dobiti svega 10 tona ogrijeva. Za 60% je smanjena količina ogrijeva, što znači da bi ponovno tu razliku trebala plaćati općina. Općine, ne samo Čapljina već i druge općine, više ne mogu podnositi takav teret jer stalno nam se daju nove obaveze, a prihodi su nam ne isti nego i manji.

Primjerice, kad je u pitanju porez na dodanu vrijednost, iz mjeseca u mjesec općinama stiže sve manje i manje novca od tog poreza, a vidimo da Uprava za neizravno oporezivanje odlično radi svoj posao i da ubire puno više sredstava nego što je to bilo prije 2-3 godine. Onda se postavlja pitanje gdje je taj novac?

Radi se o tome da država sve to uzima, jer došli suna naplatu krediti koje je država uzimala prije par godina. Došle su prve tranše tih kredita i trebalo je to plaćati. Država jednostavno uzme sebi onoliko koliko joj je potrebno za kredite i za funkcioniranje države, a onda to što ostane spušta se na Federaciju pa na Županiju i na kraju na općine, kojima ostaje onaj najmanji dio. To svakako nije korektno, jer kad se država zaduži onda vraćamo svi, a kada se zaduži općina onda vraća samo općina.

To je ipak jedan od značajnijih razloga zašto dolazi do pada općinskih prihoda koji se odnose na neizravne poreze, odnosno na porez na dodanu vrijednost. Unatoč tome što Uprava odlično radi svoj posao i ima izvrsne rezultate, posebice od onog trenutka kada je na čelo uprave došao Miro Džakula koji je zbilja napravio ogromne stvari, previše efekta mi na terenu nemamo.

Također smo odlučili da malo zavedemo reda i u sufinanciranju studenata. Naime, do sada su svi studenti dobivali određenu novčanu naknadu, od prve pa do završne godine, bez obzira na materijalni, odnosno socijalni status. Sada smo odlučili da će potporu dobivati samo oni studenti koji imaju ocjene 4 i 5, a naravno, ići ćemo sa daljom odlukom kojom ćemo uvesti još neke kriterije za potporu, prije svega brojnost u obitelji, odnosno u to pravo ćemo uvesti sve one studente koji potiču iz obitelji u kojima ima troje ili više djece.

U svakom slučaju treba voditi računa o socijalnom statusu, a tu će sigurno biti problema jer jedan dio ljudi, bez obzira što imaju primanja koja se ne svrstavaju u kategoriju socijalno ugroženih, donesu raznorazne potvrde da nigdje ne rade, a svi mi dobro znamo da imaju solidna primanja pa da im tih 30 do 50KM čak ne znači previše, a sigurno da ima onih studenata kojima to puno znači, no oni im uzimaju te novce, pa ćemo i o tome povesti računa.

Sve ovo što sam naveo su privremene mjere. Vidit ćemo kakvo će biti stanje proračuna, hoćemo li ponovno ovim redovitim korisnicima proračuna, kojima smo smanjili primanja za 10%, ista podignuti za 10% u travnju ili svibnju npr. No u ovom trenutku jednostavno se to više ne može plaćati i u tom smislu ćemo naravno pisati proračun koji će ponovno imati onaj dio socijalne politike, ali i naravno onaj svoj razvojni dio.

ČA::portal: Kad ste spomenuli razvojni program, što nas na tom razvojnom i gospodarskom planu očekuje u 2013. godini?
Dr. Vidić: Stalno ponavljam i još ću jednom ponoviti - općina nije ta koja otvara radna mjesta. Mi nismo profitabilna organizacija pa da uzmemo par milijuna maraka, otvorimo neku tvornicu i zaposlimo tamo određeni broj ljudi. To općina ne može raditi. Općina je tu da stvara kvalitetne preduvjete za potencijalne investitore, a načini stvaranja kvalitetnih preduvjeta su različiti.

Primjerice, počevši od toga da se radi planska dokumentacija, i u tom smislu treba spomenuti Prostorni plan općine Čapljina koji je dobio i suglasnost županijske Skupštine. U tom smislu treba spomenuti izradu dokumentacije za naše planirane gospodarske i turističke zone, a hvale vrijedna je i efikasnost naših općinskih službi prilikom donošenja različitih dozvola i raznih pogodnosti za potencijalne investitore,

Važna je i izgradnja infrastrukture, jer ne možemo napraviti gospodarsku zonu negdje u brdu i reći evo ovo je gospodarska zona. Tu treba dovesti put, struju, vodu, telefon i sve ono što inače treba za funkcioniranje, a sve to se financira iz općinskog proračuna.

Naravno nećemo zaboraviti naše mjesne zajednice u smislu asfaltiranja makadamskih putova, potom asfaltiranja onih putova koji jesu asfaltirani ali su zbilja u jako lošem stanju, a kad zima prođe vjerojatno će to biti još lošije, zatim ulična rasvjeta u onim mjesnim zajednicama tamo gdje je nema.

Slijedi nam vjerojatno i izgradnja vanjskih teniskih terena sa svim pripadajućim sadržajima, a kasnije u budućnosti i nekim drugim sportskim sadržajima... To su sve naši planovi i mi ćemo se maksimalno potruditi da to izrealiziramo, a u kojem obujmu, to ćemo tek vidjeti.

Treba spomenuti kako ove godine započinje jedan izuzetno značajan projekt za općinu Čapljina i za cijelu regiju - izgradnja vodovoda istočnog kraka na dubravskoj visoravni i zapadnog kraka od Čapljine preko Trebižata do Zvirovića. Radovi će, na obje strane, krenuti krajem travnja, a radi se o investiciji vrijednoj 20 milijuna maraka.

Planirali smo krenuti i sa izradom dokumentacije, počevši od idejnog pa sve do glavnog projekta, za dovođenje tehničke vode na područje Dubravske visoravni, tj. na područje Bivolja Brda i Domanovića. Nadam se da ćemo otpočeti i radove na terenu te da ćemo omogućiti stanovnicima tih naselja dovođenje te tehničke vode koja bi se koristila za natapanje njiva.

Očekujemo da će krajem ove, odnosno početkom sljedeće godine, biti završen autoput kroz Zviroviće, što je jedan veliki plus za naše gospodarstvo, zbog čega smo našu gospodarsku zonu stavili uz sami autput.

Unatoč lošoj godini u svim segmentima Čapljina je napravila jedan izvanredan rezultat - u odnosu na na 2011. godinu u 2012. godini imali smo porast poreza na dohotak od 5%. Porez na dohodak lokalni je porez koji ovisi o broju uposlenih na području općine i njihovim plaćama. U tako lošoj 2012. godini imati porast poreza od 5% znači biti u plusu sa radnim mjestima, što je zbilja dobar pokazatelj i jedan izvanredan podatak, a ovaj trend pokušat ćemo nastaviti i u budućnosti.

ČA::portal: Treba također istaknuti odlične uspjehe naših sportskih kolektiva i kulturno uzdizanje u Čapljini, koje je iz godine u godinu sve intenzivnije i intenzivnije. Što očekujete po tom pitanju?
Dr. Vidić: Kultura i sport su nešto što je posljednjih 4-5 godina na tako visokoj razini da mogu slobodno reći kako nema grada koji se može pohvaliti ovime što mi imamo.

Trudit ćemo se i ove godine da to ostane na toj razini. Novca će, u svakom slučaju, biti manje, ali i uz manje novca mogu se postići u najmanju ruku onakvi rezultati kakve smo imali proteklih godina kada su u pitanju sport i kultura.

ČA::portal: Hrvatska uskoro ulazi u Europsku uniju, što znači da će općina Čapljina ubrzo graničiti sa Europskom unijom. Koliko će svi ti procesi i dolazak granice EU utjecati na našu općinu?
Dr. Vidić: Čapljina bi trebala dobiti određene pogodnosti nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, za razliku od države, koja je totalno nespremna za taj proces, počevši od toga da je veliko pitanje hoće li sadašnji međunarodni granični prijelazi biti važeći, hoće li fizički biti završeni novi međunarodni granični prijelazi... Država je već odavno trebala završiti te pripreme, a one te pripreme još nisu ni započele.

Tu je i pitanje izvoza jer BiH neće više ganičiti sa Hrvatskom nego sa EU, tako da je pitanje hoće li se roba moći izvesti na takve granične prijelaze, odnosno hoće li moći zadovoljiti sve što traži EU...

Kad je u pitanju općina Čapljina, dio gospodarskih objekata sigurno će se preseliti na drugu stranu granice, a to je područje općine Čapljina. Mi smo i prošle godine imali određene razgovore s investitorima iz Hrvatske koji razmišljaju o tome da jedan dio proizvodnje premjeste u pogranično područje, konkretno u Čapljinu, što bio bio veliki plus za naše gospodarstvo.

ČA::portal