Jedinstvena mediteranska močvara u cijeloj Europi, dom brojnih rijetkih životinskih vrsta - Hutovo blato kod Čapljine - nepovratno se mijenja i zbog ljudskih aktivnosti kreće se ka potpunom nestanku, upozoravaju stručnjaci-ekolozi, te borci za zaštitu prirode.
Kako bi pomogli od nestanka spasiti taj prirodni fenomen koji, pored ljepota kojima raspolaže, također vrši i niz besplatnih usluga inače vrijednih milijuna eura, iz Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF) podržali su pokretanje peticije kojom se želi utjecati na nadležne vlasti u BiH da se konačno nešto poduzme i Hutovo blato efikasno zaštiti, piše Radio Slobodna Europa.
''Područje Hutovog blata je jedinstvena mediteranska močvara na jugu Europe i utočište za brojne životinjske vrste. Do sada je u Hutovom blatu registrirano preko 700 biljnih vrsta, 23 vrste riba, sa četiri endemske, šest vrsta vodozemaca, 12 gmazova, te brojni sisari'', kaže doc. dr. Lejla Riđanović, stručnjak za ekologiju za Nastavničkog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru. Pored ostalog, to je najveće i najvrjednije odmorište za ptice selice na istočnoj obali Jadranskog mora.
''Ptice su najbrojniji predstavnici životinjskog svijeta, po čemu je Hutovo blato globalno poznato i priznato sa 235 registriranih vrsta. U ovim prostorima zimovalo je preko 50.000 jedinki raznih vrsta koje su pristizale iz sjevernih dijelova Europe“, navodi Riđanović.
Međutim, sva ta raznolikost biljnih i životinjskih vrsta, zbog čovjekovog djelovanja, ugrožena je, i ako se uništavanje prirodne oaze Hutovog blata nastavi ovim tempom, ona bi mogla potpuno nestati za 30-ak godina, upozoravaju iz Uprave Parka prirode “Hutovo blato”. Najveći problemi su sve veći gubitak vode, odnosno promjena prirodnog vodnog režima, povećani krivolov, te nepostojanje stvarne zaštite područja Hutovog blata zbog nedovoljnog finansiranja čuvarske službe.
Direktor Parka prirode “Hutovo blato” Nikola Zovko kaže da su svi problemi tog parka podjednako važni, ali da je sve veći nedostatak svježe vode ipak najveći.
''Jer znamo da je nekim zahvatima u slivu Trebišnjice 70-ih godina betonirano korito rijeke Trebišnjice, gdje su zatvoreni mnogobrojni ponori koji su ujedno bili i vrela svježe vode Hutova blata. Sada se isto tako rade određeni zahvati na Gornjim horizontima, tako da izražavamo zabrinutost i strah da će Hutovo blato ostati bez vode“, kaže Zovko.
A to bi za biljke i životinje navedenog prirodnog rezervata značilo katastrofu. Broj riba se već smanjuje, ptice traže druga utočišta, močvarna staništa zarastaju, a jezera presušuju.
Na problem Hutovog blata ovih dana pažnju su skrenuli i pripadnici Interventne službe spašavanja Mostar, te Hercegovačke gorske službe spašavanja, također iz Mostara. Oni su na lokalitetu Škrke okitili i postavili dva božićna, odnosno novogodišnja drvceta – jedno na kopnu, drugo pod vodom.
Esad Humo, iz Interventne službe spašavanja Mostar kaže kako su tim činom željeli skrenuti pažnju javnosti na loš odnos prema prirodnoj okolini općenito.
''I problem Hutovog blata kao nečega što je u našoj blizini i koje je trenutni akutni problem opće nebrige za Hutovo blato i za to područje.“
Upućeniji još upozoravaju kako Hutovo blato nije samo prirodni rezervat nego ima i višestruku ekološku funkciju. Tako naprimjer, prema nekim procjenama, samo kroz svoja tresetišta Hutovo blato sprječava ispuštanje otprilike sedam milijuna tona ugljen dioksida u atmosferu. To je usluga koja ima tržišnu vrijednost od oko 200 milijuna eura. Osim toga, ta mediteranska močvara štiti i područja susjednih općina ušća Neretve u Hrvatskoj.
''Prije svega, kada je u pitanju zaštita općina i delte Neretve od poplava Hutovo blato vrši tu svoju besplatnu funkciju, proizvodnja kisika, prečišćavanje otpadnih voda, sprječavanje saliniteta itd.“, rekao je direktor Parka prirode “Hutovo blato” Nikola Zovko.
Stručnjaci zato upozoravaju kako se nešto hitno treba poduzeti ako se želi Hutovo blato spasiti od propasti.
Doc. dr. Lejla Riđanović, stručnjak-ekolog sa Univerziteta “Džemal Bijedić”, objašnjava vjerovatni crni scenarij za Hutovo blato.
''Daljim isušivanjem močvare i jezera će doći do potpunog kolapsa tih eko sustava, te uništenjem njihovih staništa će doći do smanjenja i postupno do potpunog nestanka ribljeg i ptičijeg fonda“, ističe ona.
Posebno veliku štetu prirodnom rezervatu Hutovog blata nanio je veliki požar iz listopada 2011. godine, kada je, kako se procjenjuje, izgorjelo oko 80 posto površine tog parka prirode. Slučajno ili ne, samo nekih mjesec dana ranije, upravo na tom području otkriveno je 14 ilegalnih plantaža marihuane.
''Javnost, ne samo bosanskohercegovačka, mora se okrenuti prema Hutovu blatu“, naglašava aktivist za zaštitu prirode, Esad Humo iz Interventne službe spašavanja Mostar.
Zato su Park prirode “Hutovo blato” i Svjetski fond za zaštitu prirode pokrenuli potpisivanje peticije na internetu za spas te jedinstvene europske močvare. Peticija se može potpisati na službenoj internet-stranici Parka prirode “Hutovo blato”.
''Kad prikupimo dovoljan broj potpisa za zaštitu Hutova blata, onda ćemo to svakako znati iskoristiti i pritiskati relevantne institucije da se više pobrinu oko Hutova blata“, zaključuje Nikola Zovko.
Mirsad Behram | Radio Slobodna Europa
Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja:
U komentarima je zabranjeno otvoreno vrijeđanje, bez obzira o kakvom je vrijeđanju riječ i na koga se odnosi. Ukoliko se ne slažete sa člankom ili nečijim mišljenjem slobodno to komentirajte, ali argumentirano i bez uvredljivih izraza.
Prilikom pisanja komentara pridržavajte se osnovnih pravila komuniciranja. Autori komentara prilikom pisanja moraju imati na umu da njihove IP adrese nisu zaštićene ni po kojoj osnovi i u skladu s tim trebaju paziti na sadržaj komentara za koji su sami odgovorni!
Korisničke komentare caportal.info u bilo kojem trenutku može ukloniti s portala bez prethodne najave.
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, caportal.info ni na koji način ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije.