Odzvonilo fiktivnim stanovnicima u Metkoviću

Dok se čeka usvajanje novog Zakona o registru birača, kojim je najavljeno ukidanje adresa sa stotinjak i više prijavljenih “stanara” u pograničnim područjima zavladala je panika među fiktivno prijavljenim građanima i njihovim stanodavcima. Aktualna Vlada, a poglavito ministarstvo Arsena Bauka ozbiljno je nakanilo riješiti se prekobrojnih birača čiji su glasovi bez obzira je li riječ o lokalnim ili državnim izborima često bili predmetom manipulacija.

Naime, javna je tajna da su u pograničnim područjima od Imotskog, preko Vrgorca pa do Metkovića upravo „fiktivci“ jezičac na vagi, koji ustoličuje gradsku vlast. Policija će dosta posla imati na krajnjem jugu Hrvatske koji bilježi na stotine fiktivnih birača iz pograničnih općina prema Bosni i Hercegovini gdje gotovo svi stanovnici imaju hrvatsko državljanstvo.

Uglavnom je riječ o obiteljima iz Hercegovine, koje su se zbog ostvarivanja različitih socijalnih prava, poput dječjeg dodatka, socijalne pomoći ili porodnih naknada prijavili u Hrvatskoj. Sve dosadašnje Vlade su, bez obzira na političko opredjeljenje, zatvarale oči pred “poplavom” birača, uvažavajući socijalnu komponentu kao glavnu motivaciju građana prijavljenih u Republici Hrvatskoj.

Njihova računica je jasna: obitelj s troje ili više djece po različitim osnovama socijalnih davanja  mjesečno može priskrbiti do 4000 kuna, što je iznos koji jamči sasvim pristojan život u susjednoj BiH. Korisnici socijalnih povlastica iz proračuna RH tako upotpunjuju kućni proračun  ujedno poboljšavaju demografsku, ali i biračku sliku juga Hrvatske.

Da se danas održavaju izbori prema predloženom Nacrtu prijedloga zakona o registru birača, broj birača u popisu birača za područje Dubrovačko-neretvanske županije bio bi u odnosu na posljednji potvrđeni popis birača za državni referendum smanjen za 8053 birača, a za područje Neretve i Metkovića broj bi bio smanjen za 2459 birača – najavljuju iz Službe za odnose s javnošću Ministarstva uprave “kresanje” glasačkog korpusa.

O njegovim razmjerima najbolje svjedoči podatak da je samo u Metkoviću prijavljeno čak 5000 stanovnika iz susjedne BiH. Pitanje njihova prebivališta aktualizira se nadolazećim lokalnim izborima u svibnju 2013. godine. Budući da je zastupljenost takvih osoba u strukturi ukupnog biračkog tijela više nego uočljiva, oni itekako mogu odrediti konačan izborni ishod.

''Imam troje djece. Svi su rođeni u Metkoviću. Stanujem u Hercegovini i jedini stalni izvor prihoda mi je dječji doplatak'', rekla nam je jedna tridesetpetogodišnjakinja, koja kao i stotine drugih isključivo zbog novčanih primanja ima prijavu u Metkoviću.

Za nadležne državne službe i MUP RH dosad je sve zapravo bilo regularno. Međutim, sa promjenama koje donosi takozvani Baukov zakon, bit će radikalnih preinaka u načinu formiranja i funkcioniranja biračkih popisa te načinu određivanja prebivališta ili boravišta svih građana i državljana Hrvatske.

Zakonodavac smatra kako treba posebno razlikovati državljane Hrvatske, koji imaju Domovincu a trajno žive u trećim zemljama, od građana Hrvatske, koji su do sada takav status stjecali isključivo prijavom prebivališta u MUP-u i osobnom iskaznicom sa adresom u RH.

Novoprijavljena osoba nadalje će morati dokazati da namjerava živjeti na prijavljenoj adresi stanovanja, podastrijeti vlasnički list ako se radi o vlastitoj nekretnini ili pak pokazati ugovor o podstanarstvu, ovjeren od područnog ureda Porezne uprave, što znači da državi mora platiti porez. Osim toga, policija će u više navrata provjeravati stanuje li osoba na prijavljenoj adresi, a ukoliko je na pronađu, odbijat će joj se zahtjev za prijavom prebivališta.

Zanimljivo je napomenuti kako “fiktivci” iz Metkovića prema važećim propisima nisu učinili ništa nezakonito, već su samo iskoristili mogućnosti koje RH pruža tzv. “dvojnim” građanima.

Dodatan problem prekobrojnim biračima svakako će donijeti i promjene Zakona o prebivalištu kojima se uvode sankcije za „lažno“ prebivalište. Nova pravila će bez sumnje zakomplicirati život građanima, koji zapravo žive u Hercegovini a svoja prava ostvaruju u Hrvatskoj.

Uvidom u popise birača doznaje se kako najviše birača upisano na adresama sa kućnim brojem 0, koji zapravo po zakonu ne bi trebao postojati, što dodatno komplicira ionako nesređene biračke popise.

Primjer je metkovska sportska ulica gdje je na kućnom broju 0 zabilježeno 65 birača, u ulici Petra Krešimira IV također na broju 0 nalazi se 33 potencijalna glasača, a na Trgu bana Jelačića 35. U ulici Ilije Bošnjaka birača je 29, a u prigradskom naselju Vidu također na broju 0 nevjerojatnih 280, a u Prudu upola manje, 140 punoljetnih osoba.