Čapljinski proizvođači smokava između suše i zahtjeva tržišta

Toliko je vruće da su smokve u Hercegovini ovoga ljeta žute poput limuna. Prava je rijetkost naći plodove zelene boje, čak i u smokvicima na dubokim tlima. Čapljinska tvrtka ''Agroherc'' gazduje s jednim od većih smokvara u BiH površine 1,5 hektar u Gabeli, ispod zidina Starog grada, za koji je nedavno preminuli meksički homerolog Rabert Salinas Price tvrdio da krije trojansku prijestolnicu Ilij.

Agronom Željko Prce, tehnički direktor ''Agroherca'', o temi uroda smokava i posljedica ljetnih žega kaže: ''Za nas voćnjak ima dvostruku ulogu, koristimo ga za proizvodnju sadnog materijala, pa nam je sam urod manje bitan. Uzgajamo četiri autohtone sorte - petrovaču, termenjaču, trenicu i jarakušu, što je lokalni naziv za tu sortu. Trenutačna cijena svježih smokava je dvije marke, mislim da svaki proizvođač mora biti zadovoljan. Smokva se traži, imamo kontinuirane narudžbe. Mislim da je to posljedica manje proizvodnje najprije zbog šteta od oštre zime, a zatim žega koje vladaju. Upravo su kontinuirano visoke temperature razlog žutim plodovima.'' - kaže Prce.

Na upit o rentabilnosti smokvara s dvostrukom funkciom Prce kaže: ''Ovakav nasad je sigurno rentabilan, mada smokva i u području gdje se uzgaja ekstenzivno, s obzirom da nema većih troškova, mora biti isplativa ako ne kao konzumna, onda kao sušen proizvod.

Jedan smo od rijetkih proizvođača sadnica, proizvodimo relativno male količine koje završavaju u vrtovima i okućnicama, jer se smokvu u većim nasadima nitko ne usuđuje saditi. Smokva je naša tradicionalna kultura koja se jedno vrijeme dvadesetak godina iza Drugog svjetskog rata na ovim prostorima masivno gajila.
Mešutim tko je bio veliki poizvođač smokava nekad, teško će se odlučiti za uzgoj smokava danas jer su u to vrijeme otkupne cijene bile vrlo niske.

Danas je obrnuta situacija, cijena sušenih smokava se kreće od tri do pet maraka, tako da ne vidim drugog razloga osim loših uspomena, zašto se više ne uzgaja.

Za razliku od tvrtke ''Agroherc'', čiji se smokvat navodnjava, proizvođači iz brdskih dijelova čapljinske i okolnih općina jedva da mogu ubrati koji plod, i to karakteristično žute boje. Za njih je berba, odnosno sezona, propala.'' - zaključuje Prce.