Ponedjeljak, 16 Srpanj 2012 10:00
Bivši ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša Republike Hrvatske Mario Šiljeg upozorava kako na prvi pogled hvalevrijedan zajednički projekt Hrvatske i Republike Srpske o izgradnji hidroelektrane "Dubrovnik 2" ima i pozadinu koja je ostala prešućena, a koja bi mogla biti kobna za neretvansku dolinu i dovesti do ekocida.
Naime, činjenica koju se vješto prešućuje je ta da je za realizaciju ove investicije neophodno Republici Srpskoj dati i suglasnost za nastavak druge faze, za neretvansku dolinu kobnog projekta "Gornji horizonti".
Šiljeg pojašnjava kako se ovim projektom u istočnoj Hercegovini planiraju prevesti vode iz Nevesinjskog, Gatačkog i Dabarskog polja u korito rijeke Trebišnjice, kako bi se ojačao hidropotencijal neophodan za rad triju novosagrađenih hidroelektrana instalirane snage 30, 61 i 160 MW.
Povećat će se salinitet Neretve, što će onemogućiti poljoprivrednu proizvodnju
Šiljeg objašnjava kako bi time enormne količine voda koje se podzemnim kraškim kanalima manjih rijeka prirodno ulijevaju u Neretvu, bile preusmjerene u slivno područje Trebišnjice, i na koncu u novosagrađene akumulacije.
Rijeka Neretva bi tako gubila znatan dio svoga hidropotencijala, koji bi neminovno bio anuliran prodorom morske vode u njeno korito.
"Posljedično bi se povećao salinitet voda Neretve i njenih pritoka, što bi gotovo u cijelosti onemogućilo poljoprivrednu proizvodnju od Čapljine i Metkovića sve do ušća. Procjenjuje se kako će se realizacijom ovog projekta, Neretvi uzeti dodatnih dvije milijarde kubika vode godišnje, što znači da će ozbiljno biti ugrožen biološki minimum rijeke, a time i onemogućen sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina ovog područja", objašnjava za Index.hr Šiljeg, uvaženi tehnolog za vode i hidrotehniku.
Ugasit će se gospodarska grana koja je imala veliki potencijal
Već sada, realizacijom prve faze "Gornjih horizonata", odnosno izgradnje tunelsko kanalskih kompleksa kojima će se preusmjeravati vode, dolazi do bitnih poremećaja i u vodoopskrbnom sustavu jer je smanjena izdašnost izvora na lijevoj obali Neretve, južno od Metkovića, upozorava Šiljeg.
Malostonski zaljev, poznat po uzgoju školjkaša, također bi bio izravno ugrožen zbog nedostatka hranjivih tvari koje su do sada sa sobom donosile slatke vode Neretve. Time bi bila ugašena još jedna gospodarska grana koja je imala veliki razvojni potencijal.
"Bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy, je prema vlastitim riječima tražila zaustavljanje ovog projekta, što joj je kao predstavnici ugrožene strane bilo omogućeno ESPOO konvencijom (konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica). Danas je i na ovom primjeru jasno kako ministarstvo kojem je bila na čelu, ne smije više biti 'sedamnaesto prase u vladi', kako ga je u jednoj TV emisiji nazvala nakon odlaska s mjesta ministrice.
Neretvanska dolina mogla bi se pretvoriti u slanu pustaru
Paradoksalno je kako je nakon prošlotjednog banjalučkog dogovora, zadnja slamka spasa za neretvansku dolinu postao drugi bosanskohercegovački entitet, odnosno Vlada Federacije Bosne i Hercegovine koja je prema najavama prije dva tjedna trebala raspravljati o realizaciji "Gornjih horizonata".
Federacija BiH itekako ima interes u zaustavljanju ovog projekta, jer je izravno ugrožen i park prirode Hutovo Blato koji se nalazi na njenom teritoriju, najveće europsko stanište ptica čiji ekosustav u potpunosti ovisi o režimu protoka voda Neretve", napominje Šiljeg.
Pritom naglašava kako su razmjeri ekološke katastrofe koju bi mogao prouzrokovati ovaj projekt kudikamo veći od potencijalnih, ali još uvijek jednoznačno nepotvrđenih štetnih posljedica izgradnje hidroelektrane Ombla. Međutim, medijski vješto potencirana Ombla je u velikoj mjeri, slučajno ili ne zasjenila nepredvidive "Gornje horizonte", koji bi neretvansku dolinu lako mogli pretvoriti u slanu pustaru.
"Iako je u Banja Luci projekt izgradnje hidroelektrane 'Dubrovnik 2' ocijenjen kao jedan od 'najpotentnijih i najkvalitetnijih europskih energetskih projekata u omjeru uloženog i dobivenog', stručna javnost opravdano strahuje kako je ovaj put ulog za žitelje Dubrovačko-neretvanske županije i neretvanske doline s obje strane granice - preveliki", zaključuje Šiljeg.
Šiljeg pojašnjava kako se ovim projektom u istočnoj Hercegovini planiraju prevesti vode iz Nevesinjskog, Gatačkog i Dabarskog polja u korito rijeke Trebišnjice, kako bi se ojačao hidropotencijal neophodan za rad triju novosagrađenih hidroelektrana instalirane snage 30, 61 i 160 MW.
Povećat će se salinitet Neretve, što će onemogućiti poljoprivrednu proizvodnju
Šiljeg objašnjava kako bi time enormne količine voda koje se podzemnim kraškim kanalima manjih rijeka prirodno ulijevaju u Neretvu, bile preusmjerene u slivno područje Trebišnjice, i na koncu u novosagrađene akumulacije.
Rijeka Neretva bi tako gubila znatan dio svoga hidropotencijala, koji bi neminovno bio anuliran prodorom morske vode u njeno korito.
"Posljedično bi se povećao salinitet voda Neretve i njenih pritoka, što bi gotovo u cijelosti onemogućilo poljoprivrednu proizvodnju od Čapljine i Metkovića sve do ušća. Procjenjuje se kako će se realizacijom ovog projekta, Neretvi uzeti dodatnih dvije milijarde kubika vode godišnje, što znači da će ozbiljno biti ugrožen biološki minimum rijeke, a time i onemogućen sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina ovog područja", objašnjava za Index.hr Šiljeg, uvaženi tehnolog za vode i hidrotehniku.
Ugasit će se gospodarska grana koja je imala veliki potencijal
Već sada, realizacijom prve faze "Gornjih horizonata", odnosno izgradnje tunelsko kanalskih kompleksa kojima će se preusmjeravati vode, dolazi do bitnih poremećaja i u vodoopskrbnom sustavu jer je smanjena izdašnost izvora na lijevoj obali Neretve, južno od Metkovića, upozorava Šiljeg.
Malostonski zaljev, poznat po uzgoju školjkaša, također bi bio izravno ugrožen zbog nedostatka hranjivih tvari koje su do sada sa sobom donosile slatke vode Neretve. Time bi bila ugašena još jedna gospodarska grana koja je imala veliki razvojni potencijal.
"Bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy, je prema vlastitim riječima tražila zaustavljanje ovog projekta, što joj je kao predstavnici ugrožene strane bilo omogućeno ESPOO konvencijom (konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica). Danas je i na ovom primjeru jasno kako ministarstvo kojem je bila na čelu, ne smije više biti 'sedamnaesto prase u vladi', kako ga je u jednoj TV emisiji nazvala nakon odlaska s mjesta ministrice.
Neretvanska dolina mogla bi se pretvoriti u slanu pustaru
Paradoksalno je kako je nakon prošlotjednog banjalučkog dogovora, zadnja slamka spasa za neretvansku dolinu postao drugi bosanskohercegovački entitet, odnosno Vlada Federacije Bosne i Hercegovine koja je prema najavama prije dva tjedna trebala raspravljati o realizaciji "Gornjih horizonata".
Federacija BiH itekako ima interes u zaustavljanju ovog projekta, jer je izravno ugrožen i park prirode Hutovo Blato koji se nalazi na njenom teritoriju, najveće europsko stanište ptica čiji ekosustav u potpunosti ovisi o režimu protoka voda Neretve", napominje Šiljeg.
Pritom naglašava kako su razmjeri ekološke katastrofe koju bi mogao prouzrokovati ovaj projekt kudikamo veći od potencijalnih, ali još uvijek jednoznačno nepotvrđenih štetnih posljedica izgradnje hidroelektrane Ombla. Međutim, medijski vješto potencirana Ombla je u velikoj mjeri, slučajno ili ne zasjenila nepredvidive "Gornje horizonte", koji bi neretvansku dolinu lako mogli pretvoriti u slanu pustaru.
"Iako je u Banja Luci projekt izgradnje hidroelektrane 'Dubrovnik 2' ocijenjen kao jedan od 'najpotentnijih i najkvalitetnijih europskih energetskih projekata u omjeru uloženog i dobivenog', stručna javnost opravdano strahuje kako je ovaj put ulog za žitelje Dubrovačko-neretvanske županije i neretvanske doline s obje strane granice - preveliki", zaključuje Šiljeg.
Index.hr | Bljesak.info
Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja:
U komentarima je zabranjeno otvoreno vrijeđanje, bez obzira o kakvom je vrijeđanju riječ i na koga se odnosi. Ukoliko se ne slažete sa člankom ili nečijim mišljenjem slobodno to komentirajte, ali argumentirano i bez uvredljivih izraza.
Prilikom pisanja komentara pridržavajte se osnovnih pravila komuniciranja. Autori komentara prilikom pisanja moraju imati na umu da njihove IP adrese nisu zaštićene ni po kojoj osnovi i u skladu s tim trebaju paziti na sadržaj komentara za koji su sami odgovorni!
Korisničke komentare caportal.info u bilo kojem trenutku može ukloniti s portala bez prethodne najave.
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, caportal.info ni na koji način ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije.