Svjetska Banka "Hrvati su lijen narod koji previše troši i ne želi raditi!"

Prema najnovijem izvješću Hrvatskoj se ne piše dobro. Previše trošimo, premalo radimo i ako tako nastavimo očekuje nas sigurna propast. U izvješću dalje stoji da Hrvati nisu motivirani za traženje posla zato što se stvara kultura ovisnosti o državnim naknadama poput socijalne pomoći, dok dodatni "džeparac" zarađuju radom na crno od kojeg državna blagajna nema koristi , prenosi Jutarnji list.
Podaci potvrđuju da, ako otac prima naknadu za nezaposlenost od 1200 kuna, majka onu 400 kuna za uzdržavanje, oboje dječje doplatke od 274 kune po djetetu i 1663 kune za treće dijete u obitelji, te ako uz to 'na crno' zarade tisuću do 1420 kuna, njihova ukupna zarada može iznositi 6506 kuna!

Razlog je to zbog kojeg se mnogima ne isplati raditi, ali i Svjetskoj banci da Hrvatskoj "natrlja nos".

Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj (za osobe između 15 i 64 godine) iznosi samo 57,1 posto, dok u zemljama Europske unije ta stopa najčešće prelazi 70 posto. Zbog toga je gospodarski rast znatno sporiji nego što bi trebao biti pa smo tako i krizu dočekali nespremni. Ukoliko bi Hrvatska, pak, uspjela stopu zaposlenosti dovesti do 70 posto, Svjetska banka vjeruje da bi do 2025. godine dohodak bio povećan za 15,7 posto, a do 2040. za 22,9 posto.

U svom izvještaju navodi i razloge niske stope zaposlenosti u Hrvatskoj, poput traženja statusa branitelja kojih trenutno ima oko 500 tisuća, te ističe kako je to najlakši način da se u Hrvatskoj osigura dohodak, a nimalo ne odmaže niti činjenica da su standardi za dodjelu invalidskih mirovina vrlo fleksibilni.

Problem je i u sustavu mirovina koji je poticao rano povlačenje radne snage ili prijevremeno umirovljenje, a od prošle godine to je još izraženije, jer se za 9 posto smanjila razlika između redovne i prijeveremene mirovine.

Tu je i nedostatak kvalitetne radne snage, odnosno nesrazmjer između onoga što je gospodarstvu potrebno i onoga što se na tržištu nudi. Samo 55 posto hrvatskih studenata završi fakultet, a na tržištu nedostaje inženjera, poslovnih i zdravstvenih stručnjaka, tehničara... Činovnika, trgovaca, pravnika, učitelja i umjetnika s druge strane ima viška.