Na tematskoj sjednici Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije na kojoj je razmatrano stanje u zdravstvu usvojeno je osam zaključaka. Po riječima predsjednika Skupštine HNŽ-a Ramiza Jelovca, na sjednici su usvojeni zaključci koji nalažu da se izradi plan razvoja sustava zdravstva u HNŽ-u. Potrebno je uskladiti pravni status zdravstvenih ustanova sa Zakonu o zdravstvenoj zaštiti
, da se izradi jedinstvena nomenklatura usluga i metodologija ugovaranja između Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a i zdravstvenih ustanova te zaključak koji nalaže da se izrade sanacijski programi za zdravstvene ustanove koje su iskazale gubitke.
Na sjednici su se vodile žustre rasprave u kojima su očekivano najviše sudjelovali ljudi iz zdravstva.
Preuzimanje pravaRavnatelj SKB-a Mostar dr. Ante Kvesić istaknuo je uz ostalo kako većina problema proistječe iz nereguliranog statusa te zdravstvene ustanove. Podsjetio je da je HNŽ tek 2007. godine preuzeo osnivačka prava nad KB-om Mostar, te da je ova institucija primorana da još uvijek ima Statut Herceg Bosne, jer su do sada pet puta slali radne verzije Statuta na usvajanje skupštinama HNŽ-a i još četiri županije, ali da nikada nijedan od tih statuta nije usvojen.
“Mi smo samo deklarativno usvojeni od vas i od onih drugih i praktično smo ostavljeni u zraku.” - rekao je dr. Kvesić, te je naglasio i kako je potrebno da financiranje ne bude samo iz ZZO-a, nego da bude dijelom i iz proračuna HNŽ-a.
Ravnateljica ZZO-a HNŽ-a, Lela Arapović rekla je uz ostalo kako samo općine Čapljina, Jablanica, Čitluk i Neum svojim prihodima pokrivaju i rashode zdravstvene zaštite, što znači da se prihodi tih općina prelivaju u druge općine za pokrivanje ukupnih troškova svih osiguranika.
Osigurano 77 posto ljudiKrajem 2011. godine, u Zavod je na zdravstveno osiguranje prijavljeno ukupno 186.771 osoba, što je 77,26 posto od ukupnog procijenjenog broja stanovnika u HNŽ-u. Navela je i da je 2006. godine ZZO imao financijski plan od 66 milijuna KM, a 2011. taj iznos bio je 129,415.000 KM.
Sve zdravstvene ustanove u HNŽ-u proteklih su godina trošile iznad svojih mogućnosti, a danas se njihov ukupni dug procjenjuje na minimalno 80 milijuna maraka. Sasvim je jasno kako vlasti u HNŽ-u do sada nisu mogle pratiti razvoj SKB-a Mostar i upravo je zbog toga potrebno napraviti strategiju kako bi se ovakvi veliki projekti mogli održati.
Mostar je u zadnjih nekoliko godina postao regionalno medicinsko središte i velika je odgovornost na institucijama države da ovaj projekt svojim nemarom ne unište.