PDV potjerao Dalmatince u šoping u Hercegovinu

Stanovnici Dalmatinske zagore, posebice Sinja, Imotskog, Vrgorca i Metkovića, ponovno su krenuli u šoping u Tomislavgrad, Posušje, Soviće, Ljubuški, Grude i Gabela polje. Računica je jednostavna. Na ionako niže cijene prehrambenih proizvoda, u BiH je PDV 17 posto, u kombinaciji s manjim trgovačkim maržama, građani šopingom u susjednoj državi mogu uštedjeti oko 20-30 posto kućnog budžeta.

Cijena benzina, Super 95, koji se najčešće koristi u osobnim automobilima, manja je za oko 1,10 -1,20 kuna po litri, što daje uštedu od 60-tak kuna na pun spremnik goriva.

Motorna ulja su također jeftinija. 'Sada je prijelazno razdoblje, kada se mijenjaju zimske gume, a kupuju ljetne, cijena u Hercegovini u odnosu na Hrvatsku je niža za gotovo 100 kuna po komadu, tako da se na četiri gume možete uštedjeti dobru dnevnicu' – govori nam trgovac autogumama u Ljubuškom, kojemu su kupci iz Hrvatske redovno vraćaju, posebice pred zimu, a ove zime, koja je bila neobično snježna, potražnja za zimskim gumama je bila iznimno velika.

U hercegovačkim dućanima mogu se naći svi hrvatski proizvodi kao i u hrvatskim trgovinama, no u Hercegovini je sve prisutnija roba proizvedena u Srbiji. Medeno srce, bomboni Negro, Eurokrem, i slični proizvodi tvrtki kao što su Pionir Subotica ili Takovo Gornji Milanovac, još su uvijek u sjećanju hrvatskih potrošača kao kvalitetna roba, i prodaja im dobro ide. No, dominantni razlog zašto kupci iz Hrvatske kupuju proizvode iz Srbije, jest cijena. Srpski proizvodi su značajno jeftiniji u odnosu na hrvatske, a često su iste kvalitete.

'To vam je lako uočiti, na primjer, na čajevima u filter vrećici' – pojašnjava nam prodavačica u hercegovačkom dućanu. 'Pakovanje čaja proizvedenog u Hrvatskoj, ima 20 filter vrećica po 1,5 grama ili 1,75 grama, a čaj pakovan u Srbiji ima 20 vrećica po 2 grama. Čaj iz Hrvatske stoji 8,90 kuna, a čaj iz Srbije stoji 4,5 kuna. Svi kupuju ovog od 4,5 kune', kaže prodavačica.

Vikend šoping preko granice tako je opet postao trend, a mjesta uz samu granicu oko malograničnih prijelaza Jovića Most, Slivno, Podprolog, svakodnevno odlaze u Hercegovinu u šoping i gotovo da ne idu u Hrvatsku.

Sporazumom o pograničnom prometu i suradnji između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine ( NN 3/2005) reguliran je prijelaz državne granice za stanovnike pograničnog područja, tako da osobe koje imaju prebivalište u pograničnom području mogu prilikom povratka iz susjednog pograničnog područja jednom dnevno, bez plaćanja carine i drugih uvoznih davanja, prenijeti robu za osobnu upotrebu i za potrebe svoga domaćinstva, tako da će novac zarađen u Hrvatskoj sve više trošiti u BiH, i puniti njihov proračun.

A da nije riječ o malom broju kupaca govori nam podatak iz MUP-a, kojeg nam je potvrdila glasnogovornica Marina Kraljević Gudelj; preko graničnih prijelaza za pogranični promet na području Vrgorca i Imotskog, preko graničnih prijelaza koji su u nadležnosti Policijskih postaja Vrgorac i Imotski, mjesečno se bilježi preko 40. 000 prelazaka državne granice.