Nakon rekordno visokih snježnih nanosa dolazi nova opasnost. Snijeg se počeo topiti, što uvelike podiže mogućnost iznenadnih poplava u nekim područjima zemlje. U nekoliko kritičnih regija stanovništvo se već sprema za novu elementarnu nepogodu. Primjerice, u općini Čapljina gdje poplave skoro svake godine zadaju glavobolje tamošnjem stanovništvu, svi su 'k'o na iglama' bojeći se da ne dođe do naglog topljenja ovolike količine snijega.
Najugroženija naselja kao što su Višići, Čeljevo, Svitava, Dračevo, Sjekose, Gnjilišta, Gabela i Gabela polje svake godine tijekom zimskog razdoblja suočeni su s visokim vodostajima na nasipima.- piše
Dnevni list.
Predsjednik mjesne zajednice Višići Julio Dugandžić kaže da su svi u iščekivanju idućih dana.
Stanovništvo strahuje
''Naravno da strahujemo, jer znamo da bi, ukoliko dođe do naglog topljenja snijega, došlo do velikih problema. Prognoze nisu nimalo dobre. Ipak, na ruku nam idu niski vodostaji rijeka oko nas, pa nam možda to donese neki spas.'' - kazao je Dugandžić ističući kako još ništa nije rađeno na obrambenim nasipima.
''Bilo je nekih preventivnih akcija, mijenjane su vreće, ali to je sve mizerno.'' - rekao je.
Desni nasip Krupe gdje je i najveći kapacitet vode potpuno je 'potonuo', pa je, umjesto minimalnih 5,8 metara koliko bi trebao biti visok, zbog neodržavanja na nekoliko mjesta visok tek negdje oko četiri metra. Na pojedinim mjestima je još kritičnije.
Koliko je ova općina spremna za poplave, pitali smo i općinskog načelnika dr. Smiljana Vidića, koji je rekao kako su se već počeli obilaziti nasipi te pregledavati ustave na nasipima.
''Zbog ogromne količine vode najveća opasnost nam prijeti od Hutova blata. Uglavnom, općina je spremna. Aktivnosti u sprječavanju samog nastanka poplave se poduzimaju, a ukoliko, ne daj Bože, bude trebalo, poduzet će se i aktivnosti u otklanjanju posljedica od poplava. Nažalost, imamo s tim iskustva, tako da imamo razrađen sustav što i kako raditi u takvim situacijama.'' - kaže načelnik Vidić.
Poplave i prije u Čapljini uzrokovale velike štete
Poplave na čapljinskom području vrlo su česte, posebice posljednje tri godine, a nastale štete na stambenim objektima, infrastrukturi i poljoprivredi posebna su priča. Primjerice, procijenjena šteta uzrokovana posljednjim poplavama u Čapljini prije dvije godine iznosila je skoro 3 milijuna maraka, od toga se brojka od 1,9 milijuna odnosi na poljoprivredne kulture, dok je šteta na obiteljskim kućama, gospodarskim objektima, obrambenim nasipima i prometnicama procijenjena na milijun maraka.
I Stožer civilne zaštite Hercegovačko-neretvanske županije je prije nekoliko dana svim lokalnim stožerima civilne zaštite poslao zapovijed da krenu u pripreme za poplave. Prema toj naredbi, lokalni stožeri bi trebali sagledati opasnosti koje im realno prijete.
Ugrožena područja
Osim sliva Neretve od Mostara do granice s Republikom Hrvatskom, zbog nedovoljnog održavanja objekata sustava ugrožen je i sliv Save, a na podslivu Une, s Glinom i Koranom, nisu građeni nikakvi zaštitni objekti, pa je danas u tom podslivu najveći rizik od poplava u FBiH.
Treba spomenuti i podsliv Vrbasa te podsliv Bosne gdje je također kritična situacija. Sarajevsko polje je ugroženo velikim vodama Bosne i njezinih pritoka Dobrinje, Željeznice, Miljacke, Zujevine i Tilave, a ukoliko dođe do poplava, štete bi bile enormno velike, budući da se radi o gradskom području koje je gusto naseljenom i gdje se razvija industrijska zona. Ni podsliv Drine u području Bosansko-podrinjske županije zbog parcijalnih zahvata nije dovoljno zaštićen od poplava.
Ipak, dobra vijest stiže iz Federalnog meteorološkog zavoda iz kojeg poručuju da slijedi lagani porast temperature zraka do kraja ovog mjeseca, što nadalje znači i lagano topljenje snijega.
Meteorolog Željko Majstorović kaže kako je to ipak bolje nego da se snijeg naglo topi, jer jugovina obično nastaje u kombinaciji s kišom. Prema njegovim riječima, “minusi” ostaju i sljedećih dana, samo se u Hercegovini može očekivati temperatura zraka četiri do pet stupnjeva.
Mirela Tučić | Dnevni list