U povodu Svjetskog dana močvarnih staništa i 41. obljetnice Ramsarske konvencije o močvarnim staništima, Svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode (WWF) danas u motelu "Park" na Karaotoku kod Čapljine organizira stručni skup povodom predstavljanja Inicijative za održivo gospodarenje Parkom prirode Hutovo blato.
Stručni skup ima za cilj raspraviti mogućnosti za pokretanje održivog gospodarenja Parkom prirode Hutovo blato jer smo već duže vrijeme svjedoci neodrživih aktivnosti u Parku prirode Hutovo blato, počevši od krivolova do nekih kriminalnih aktivnosti i požara, kazao je u izjavi za FENU
Zoran Mateljak ispred WWF-a.Po njegovim riječima, na skupu će biti riječi i o načinima kako osigurati vode u Hutovom blatu s obzirom da je Hutovo blato izgubilo svoje vode zbog hidrotehničkih zahvata koji su se događali na krškim poljima istočne Hercegovine.
"U vezi toga mislimo pokrenuti također neke konkretne aktivnosti jer je došlo do isušivanja močvare i gubitka biološke raznolikosti", kazao je
Mateljak.
Na stručni skup su pozvani predstavnici svih relevantnih institucija vlasti od federalne, županijske i općinske razine, kao i međunarodne i nevladine organizacije i neovisni stručnjaci.
Nazočnima se obratio i direktor JP ''Park prirode Hutovo Blato'' Nikola Zovko, koji je kazao kako se, posebice nakon katastrofalnog požara, Park nalazi u iznimno teškom stanju. No, po njegovim riječima, i prije požara situacija nije bila baš bajna.
''Prije dvije godine bili smo primorani lovočuvare poslati kući, tako da je Park prirode ostao nezaštićen, a onda se dogodilo to što se dogodilo - izlovi, krivolov, pa onda i ovaj požar. To se dogodilo prvotno zbog nebrige prošle Vlade HNŽ-a, koja nam je primanja srezala za 80%. Stoga ovu priliku koristim da uputim apel novoj županijskoj Vladi da povede brigu o Hutovu Blatu, koji je jedini park prirode koji cjelokupnom površinom leži na području HNŽ-a, a što je i obaveza Vlade'', kazao je za ČA::portal Nikola Zovko.
Inače, promjena režima voda s preusmjeravanjem i oduzimanjem voda Hutovog blata za potrebe drugih korisnika dovela je do dramatičnih promjena ekosustava i gubitka biološke raznolikosti, dok je trenutni stupanj zaštite na najnižoj razini, tako da se zbog štetnih aktivnosti kao što je krivolov i devastacija prostora gubi svaki smisao statusa Hutovog blata kao zaštićenog područja.
Hutovo blato je prepoznato kao močvarni ekosustav od velike međunarodne važnosti, a Bosna i Hercegovina je potpisivanjem Ramsarske konvencije preuzela odgovornost da će zaštiti ovo važno područje.
Stoga je neophodno da svi zainteresirani i korisnici prostora doprinesu, u okviru svojih mogućnosti i ovlasti, očuvanju Parka prirode Hutovo blato. Potrebno je žurno usvojiti rješenja koja će osigurati revitalizaciju močvarnog ekosustava Hutovog blata, a prije svega potrebno je osigurati stabilno financiranje Parka prirode u cilju obavljanja temeljnih djelatnosti zaštite i očuvanja močvarnog ekosustava, ističu iz WWF-a.