Subota, 26 Studeni 2011 14:28
Niti jedan projekt na čapljinskom području, a bilo ih je u proteklih petnaestak godina niz, nije izazvao takav interes kao što je radionica – Ekološke komponente projekta Gornji horizonti, održana u hotelu Park u Hutovu blatu. Ekolozi, stručnjaci, dužnosnici, bivši i sadašnji, od Dubrovnika do Banje Luke, te od Metkovića i Neuma do Sarajeva, na jednom mjestu.
Nakon svih onih rasprava preko medija za i protiv projekta Gornji horizonti, našli su se na okupu, spremni medijske bitke pretočiti u rasprave.
Sazivač je bio Svjetski fond zaštite okoliša (WWF), čija se predstavnica Francesca Antonelli nakon žive rasprave s pravom upitala zašto nitko prije nije organizirao nešto slično, kada je očito postojala potreba. Da nije bilo energičnog moderatora Viktora Simončića, nejasno je kamo bi rasprava odvela.
Sazivač je bio Svjetski fond zaštite okoliša (WWF), čija se predstavnica Francesca Antonelli nakon žive rasprave s pravom upitala zašto nitko prije nije organizirao nešto slično, kada je očito postojala potreba. Da nije bilo energičnog moderatora Viktora Simončića, nejasno je kamo bi rasprava odvela.
Uglavnom, radionica je započela pregledom karakteristika vodnoga režima Hutovog blata koje je i razlog zašto se uključio Svjetski fond zaštite, koji je prezentirao Zoran Mateljak, koordinator Fonda za BiH.
Potom je Francesca Antonelli, predstavnica Sovjetskog fonda, kroz osvrt na europske standarde govorila o aktivnostima u regiji. Međutim, sve je to bilo preludij za nastup Bože Kneževića, savjetnika u Zabodu za vodoprivredu Republike Srbije, koji je predstavio studiju procjene utjecaja na okoliš HE Dabar. Bilo je predviđeno da izlaganje traje pola sata, ali je s nizom potpiranja potrajalo dvostruko duže, a zatim se poslije serije pitanja produžilo za još pola sata.
Predstavnici ribarskih udruženja, ekolozi, stručnjaci, među kojima je bio i dr. Nevenko Herceg, bivši federalni ministar okoliša i turizma, imali su niz upita. Upravo je dr. Herceg inzistirao na ''integralnom promatranju slivova Trebišnjice i Neretve'', većina drugih na pojedine segmente. Uz konstataciju da je to prva u nizu rasprava o projektu čija će izrada potrajati punih pet godina, do 2016., radionica je završena usvajanjem zaključaka.
Na kraja, umjesto zaključaka, moglo bi se konstatirati da, unatoč svim rezervama u pogledu He Dabar, od bojazni da Buna, Bunica, Bregava i Hutovo blato u vrijeme niskih voda ostanu bez i onako skromnijih dotoka, očita je riješenost stručnjaka iz Republike Srpske da se idu u njegovu realizaciju.
Pri tome oni nisu negirali i moguće štetne posljedice uz sve ograde, ističući u prvi plan razvojni argument – prostor oko Dabarskog polja ubrzano ostaje bez stanovništva, pa su dovoljno vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina i proizvodnja u Europi tražene energije, jedini način da se zaustave negativne tendencije.
Potom je Francesca Antonelli, predstavnica Sovjetskog fonda, kroz osvrt na europske standarde govorila o aktivnostima u regiji. Međutim, sve je to bilo preludij za nastup Bože Kneževića, savjetnika u Zabodu za vodoprivredu Republike Srbije, koji je predstavio studiju procjene utjecaja na okoliš HE Dabar. Bilo je predviđeno da izlaganje traje pola sata, ali je s nizom potpiranja potrajalo dvostruko duže, a zatim se poslije serije pitanja produžilo za još pola sata.
Predstavnici ribarskih udruženja, ekolozi, stručnjaci, među kojima je bio i dr. Nevenko Herceg, bivši federalni ministar okoliša i turizma, imali su niz upita. Upravo je dr. Herceg inzistirao na ''integralnom promatranju slivova Trebišnjice i Neretve'', većina drugih na pojedine segmente. Uz konstataciju da je to prva u nizu rasprava o projektu čija će izrada potrajati punih pet godina, do 2016., radionica je završena usvajanjem zaključaka.
Na kraja, umjesto zaključaka, moglo bi se konstatirati da, unatoč svim rezervama u pogledu He Dabar, od bojazni da Buna, Bunica, Bregava i Hutovo blato u vrijeme niskih voda ostanu bez i onako skromnijih dotoka, očita je riješenost stručnjaka iz Republike Srpske da se idu u njegovu realizaciju.
Pri tome oni nisu negirali i moguće štetne posljedice uz sve ograde, ističući u prvi plan razvojni argument – prostor oko Dabarskog polja ubrzano ostaje bez stanovništva, pa su dovoljno vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina i proizvodnja u Europi tražene energije, jedini način da se zaustave negativne tendencije.
Zaključak: EP Republike Srpske kontrolirat će režim voda
Unatoč svim rezervama u pogledu hidroelektrane Dabar, od bojazni da Buna, Bunica, Bregava i Hutovo blago u vrijeme niskih voda ostanu bez i onako skromnijih dotoka, očita je riješenost stručnjaka iz Republike Srpske da se ide u njegovu realizaciju.
Pri tome oni nisu negirali i moguće štetne posljedice uz sve ograde, ističući u prvi plan red tim argumentom sva uvjeravanja padaju u vodu, ali je očito da će se rasprave o ovoj temi, zahvaljujući Svjetskom fondu, nastaviti s izgledom za neka projektna poboljšanja.
Konačni scenarij je predvidiv slično kao što Dubrovnik kontrolira vodovod za Herceg Novi u doglednoj budućnosti izgradnjom hidroelektrane Dabar, a zatim i hidroelektrane nevesinje.
Elektroprivreda Republike Srpske bi mogla kontrolirati režim voda na Neretvi južno od Mostara.
Konačni scenarij je predvidiv slično kao što Dubrovnik kontrolira vodovod za Herceg Novi u doglednoj budućnosti izgradnjom hidroelektrane Dabar, a zatim i hidroelektrane nevesinje.
Elektroprivreda Republike Srpske bi mogla kontrolirati režim voda na Neretvi južno od Mostara.
Dušan Musa | Večernji list
Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja:
U komentarima je zabranjeno otvoreno vrijeđanje, bez obzira o kakvom je vrijeđanju riječ i na koga se odnosi. Ukoliko se ne slažete sa člankom ili nečijim mišljenjem slobodno to komentirajte, ali argumentirano i bez uvredljivih izraza.
Prilikom pisanja komentara pridržavajte se osnovnih pravila komuniciranja. Autori komentara prilikom pisanja moraju imati na umu da njihove IP adrese nisu zaštićene ni po kojoj osnovi i u skladu s tim trebaju paziti na sadržaj komentara za koji su sami odgovorni!
Korisničke komentare caportal.info u bilo kojem trenutku može ukloniti s portala bez prethodne najave.
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, caportal.info ni na koji način ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije.