Radionica održana u Hutovu blatu o temi ''Monitoring i inventarizacija biodiverziteta za Park prirode Hutovo blato'' donijela je neka iznenađenja, a ako se na jednoj od fotografija u konačnici nađe mungos, mogla bi biti i jedno veće. Neugodno iznenađenje za istraživače je nestanak tri fotozamke, što se može protumačiti da na skrivenim stazama ovog zaštićenog područja ljudi nisu baš rijetkost.
S obzirom da nepune dvije godine, zbog nedostatka sredstava ne radi čuvarska služba, to se moglo i očekivati.
Poteškoće na terenu
Međutim, unatoč manjim poteškoćama na terenu istraživaći su zadovoljni. ''Moramo priznati u prvoj polovici vremena istraživanja konstatirao sam veliki broj vodozemaca - 9 od ukupno 17 vrsta koliko živi u BiH, te 13 vrsta gmazova od 29 poznatih u BiH. Do kraja istraživanja mogu očekivati još 2 do 3 vrste, ali već u ovom trenutku mogu reći da sam vrlo zadovoljan biodiverzitetom Hutova blata'' - kaže prof. Suad Lelo, posebno ističući: '' Utvrdili smo da u Hutovu blatu obitava i jedna specifična, neotrovna zmija šilac (Platyeens najadum). Poznata je u fauni BiH, brojna je u Počitelju, ali je ovo prvi puta da je evidentirana i u Hutovu blatu.''
''Vrsta za koje se očekuje da budu najbrojnije kao što su kopnena kornjača, zelembać, dalmatinski zidni gušter, pa zmije - ribarica, bjelica, šumarica i barska žaba, zaista ima u zavidnom broju'', naglašava Lelo. Za razliku od vodozemaca i gmizavaca istraživači sisavaca imaju problema s nestankom foto zamki - kamera, utvrdili su nestanak dvije, da bi se na prezentaciji ispostavilo da nedostaju ukupno tri.
Krađa fotozamki
''Foto zamke rade na senzor, pokret i toplinu, pa kad nešto prođe u blizini zamka se aktivira i za par sekundi napravi tri fotografije. Fotografije mogu biti očite, ali i manjkave vidi se dio životinje, životinja u pokretu, posebice ako su nastale noću'' - pojašnjava Zoran Grgurić.
Uz prisutnost lisice, zeca, jazavca, kune, divljih svinja, kornjača.... moguće je i iznenađenje. '' ima jedna fotografija nedovoljno oštra na kojoj je krupnija kuna ili manji mungos. Dvojbeno je, ali dok sto posto nismo sigurni ne možemo ništa tvrditi'', naglašava mr. Grgurić. Uz istraživače na terenu na projektu je angažiran i dr. Nusret Drešković koji radi na stvaranju baze podataka i modeliranju.
Svrha projekta
Inače, nositelj projekta, koji se financira iz sredstava GEF projekta su IGH Mostar i OIKON. Svrha projekta koji će trajati godinu dana jeste dobivanje pravih, kvalitetnih podataka o tome što imamo u Hutovu blatu, a istražuju se one skupine organizama koje do sada nisu istražene.
Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja:
U komentarima je zabranjeno otvoreno vrijeđanje, bez obzira o kakvom je vrijeđanju riječ i na koga se odnosi. Ukoliko se ne slažete sa člankom ili nečijim mišljenjem slobodno to komentirajte, ali argumentirano i bez uvredljivih izraza.
Prilikom pisanja komentara pridržavajte se osnovnih pravila komuniciranja. Autori komentara prilikom pisanja moraju imati na umu da njihove IP adrese nisu zaštićene ni po kojoj osnovi i u skladu s tim trebaju paziti na sadržaj komentara za koji su sami odgovorni!
Korisničke komentare caportal.info u bilo kojem trenutku može ukloniti s portala bez prethodne najave.
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, caportal.info ni na koji način ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije.