zgra
Prije dvije godine pokrenute aktivnosti na izradi prostornog plana općine Čapljina za razdoblje od 2010. do 2020. primiču se kraju. U sklopu projektnog zadatka najnoviji korak bila je javna rasprava o nacrtu prostornog plana, koja nije izazvala veći odaziv građana. Glavnina upita i primjedbi odnosila se na dijelove budućeg prostornog plana koji se odnosi na Mjesne zajednice Trebižat, Tasovčići, Čapljina, Čeljevo, Klepci, Višići...
Tako su sudionici javne rasprave, posebice oni iz Trebižata, bili kritični prema tzv. južnoj obilaznici kroz Trebižatsko polje, koja bi nakon izgradnje trase autoputa na koridoru Vc trebala biti zamjena za sadašnju trasu regionalnog puta M-6.
Prenamjena zemljištaDio rasprava odnosio se i na prenamjenu zemljišta iz šumskog u poljoprivredno, odnosno iz poljoprivrednog u građevinsko. Prenamjene odrađenih površina predlagali su sudionici rasprave iz Tasovčića, Višića, Čeljeva i Klepaca. Sudionici rasprave nisu zaboravili ni rijeke, predlagani su širi pojas i striktnija zaštita, a bilo je i prijedloga da se kroz prostorni plan zaštita zdravlja podigne na veću razinu.
Nada Komadina, voditeljica projekta izrade Prostornog plana općine Čapljina, uz ostalo je istaknula da je jedan od prioriteta bila zaštita poljoprivrednog zemljišta i vodotoka, te kulturno - povijesnog naslijeđa, dok je za sama naselja kazala kako je poželjno njihovo ''progušćavanje''.
Želje pučanstvaNa javnoj raspravi se vidjelo da je to jedna strana medalje, dok su druga želje stanovništva. Autorima prostornog plana tvrtki Eco-Plan predstoji nimalo lagan posao usklađivanja želja stanovništva, urbanističkih standarda i razvojnih prioriteta. U raspravi na prijedlog plana bilo je 17 primjedbi, koje su uzete u obzir, dok ih je u raspravi o nacrtu bilo duplu više. Za prijedloge i sugestije rok je bio do četvrtka, 17. ožujka.
Ako je suditi po raspravi koja je vođena, dio Čapljinaca vrlo je ozbiljno shvatio javnu raspravu i dao se na proučavanje prostornog plana, pa će očito autori imati dosta posla na njihovu usklađivanju sa zakonskim normativom i planovima naručitelja Općine Čapljina. S obzirom na činjenicu da je Irena Bakalar - Bulum, pomoćnica načelnika za urbanizam i graditeljstvo, u uvodnom dijelu podvukla kako je prostorni plan ujedno i razvojni plan, onda je javna rasprava bila pun pogodak.
Čapljina bogatija endemskih vrstama nego cijela NjemačkaSudjelujući u raspravi Marinko Dalmatin, predsjednik udruge ''Lijepa naša'' iz Čapljine, zalažući se da prostorni plan uvede bolju zaštitu rijeka, kazao je kako više endemskih vrsta ima Čapljina nego cijela Njemačka. Dr. Vesna Korda - Vidić, predsjednica humanitarne udruge ''Agata'', založila se da u prostorni plan kao prioriteti trebaju biti ugrađene mjere kojima bi se zaštita zdravlja podigla na višu razinu, od zaštite vodocrpilišta, vodotoka, zraka, do okuke poljoprivrednika. Navela je da je u razdoblju od 2004. do 2010. godine registrirano oko 500 oboljelih od karcionma na području općine Čapljina.