Osam mjeseci prije zadnjeg roka za puštanje u rad granični prijelaz Bijača ničim ne odaje da bi se to moglo dogoditi. Što više gledajući s male uzvisine u blizini same granične međe prizor s hrvatske strane djeluje utopijski. Iako je neradni dan radi se punom parom, uređuje se razmeđe između dviju asfaltnih traka kojima bi uskoro trebali juriti automobili.
S bosanskohercegovačke strane jesenja idila, sunčno jutro, lavež lovačkih pasa koji su upravo negdje kuda bi trebala prolaziti trasa „podigli“ zeca pa se sa njim naganjaju.
Bez obzira na ugođaj, pitanje - hoće li sva roba biljnog i životinjskog podrijetla koja se izvozi ili uvozi u BiH od 1. srpnja iduće godine, morati na samo jedan prijelaz, 300 kilometara udaljenu Gradišku na sjeveru?
Alarmantno priopćenje početkom mjeseca stiglo je iz Uprave za neizravno oporezivanje (UIO), u kojem se proziva Institut IGH iz Zagreba, zbog kašnjenja s izradom projektne dokumentacije, zbog čega se granični prijelaz Bijača neće moći završiti do krajnjeg roka 1. srpnja 2013. Koliko smo upratili IGH je prešutio prozivku.
Kako i ne bi kad se u prozivci od strane UIO, navodi da je IGH trebao dostaviti projektnu dokumentaciju za koridor 5c zajedno sa graničnim prijelazom Bijača, do travnja ove godine.
Zatim je IGH tražio produljenje tog roka do srpnja, pa onda novu odgodu do kraja rujna, pa onda i početka listopada!? Kako se ni do posljednjeg produženog roka 3. listopada, nije dostavila izmjena projektne dokumentacije, dakle kasno i nazad, uslijedilo je javno očitovanje od strane Uprave za neizravno oporezivanje, koje se u toj situaciji može protumačiti i kao – nismo ni mi baš za sve krivi.
Uglavnom, ubrzo kad su se oglasili iz Uprave za neizravno oporezivanje stigla je i modificirana projektna dokumentacija, pa se uskoro može očekivati i raspisivanje natječaja.
Međutim, situacija još uvijek nije optimistična, jer u kišovitijem dijelu godine neće biti lako završiti ni preostalih 1120 metara puta, od graničnog prijelaza do mjesta gdje je bh konzorcij kraju privodi radove na prvoj poddionici autoceste kroz Hercegovinu, u ravnini Galića kuća, a kamo li stvoriti ostale preduvjete.
Uglavnom, prije nego što je stigao modificirani projekt graničnog prijelaza od nekad svemoćnog IGH, u izjavi za medije Ratko Kovačević, načelnik Odjela za komunikacije je kazao što će biti ukoliko ne budu gotova južna ''vrata“ BiH: ''Ukoliko se ne osposobi Bijača, to bi značilo samo jedan prijelaz. UIO će dati sve od sebe da u najkraćem roku provedemo tendere i da radnici rade u tri smjene kako bi granični prijelaz ipak bio osposobljen“.
Želimo da se to i ostvari. Valja reći da problem nije čak ni novac, Ministarstvo financija BiH osiguralo je četiri milijuna maraka za eksproprijaciju zemljišta i izgradnju prijelaza Bijača u kapacitetu zadovoljavanja minimalnih uvjete za početak rada. UIO je osigurala novac 5,7 milijuna KM iz IPA fondova za 2011. godinu.
Da stvar nije samo u projektima može se iščitati iz riječi Mire Džakule, direktora Uprave za neizravno oporezivanje koji je sudjelujući na tribini ''BiH i Europske integracije“ u Čapljini, uz ostalo, primijetio: ''BiH je dosta složena država, izboriti se da granični prijelaz bude na Bijači i da bude završen na vrijeme, ravno je podvigu“.
Radovi na preostalom dijelu dionice Bijača – Kravice, iako kasne u odnosu na u početku utvrđene rokove, u poodmakloj su fazi. Uz uređenje budućih carinskih terminala, nasipe, čak i zaštitnu ogradu, postavljaju se i naplate kućice, gradi nadvožnjak prema Metkoviću, vodovod i odvodnja…
Jednom riječi da Hercegovina dobije prve kilometre asfalta nedostaje još samo finalni sloj na izrađenom dijelu trase, ali koja korist u prvi mah, ako prijelaz ne bude gotov?
Dakle, odgovor na pitanje hoće li sav promet za i iz BiH prema Europskoj uniji, ići na samo jedan BIP prijelaz za sada bi bio – zavisi od ho ruk akcije, koju izgleda inertni Balkanci ne mogu izbjeći.
Dušan Musa