Bernska konvencija razmatra prijetnje Vjetrenici

Bernska konvencija Vijeća Europe uzela je u razmatranje prigovor Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine zbog prijetnji Vjetrenici koje izazivaju radovi poduzeti bez stručnog nadzora. Na sastanku Biroa Stalnog komiteta, održanog 29. ožujka ove godine, konvencija koja okuplja pedesetak zemalja, na dnevnom redu o Vjetrenici je raspravljala pod točkom dnevnog reda "Prigovor na čekanju" što znači da Konvencija još čeka odgovor matične države.

Zajedno je razmatrano još nekoliko žalbi, među kojima one iz Hrvatske zbog ugrožavanja rezervata delfina na Lošinju i talijanske zbog prijetnji vjetroelektrana za divlje vrste kod Groseta u Toskani.

U materijalima za Vjetrenicu, za koje se kaže da ih je pripremila Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, navode se osnovi podaci i prijetnje pećini, te je priloženo pismo upozorenja koje je u rujnu prošle godine premijeru Federacije BiH Mustafi Mujezinoviću uputio bivši šef Radne skupine za krš IUCN-a Elery Hamilton-Smith.

U pismu koje je ostalo bez odgovora, Hamilton-Smith izražava žaljenje zbog šteta koje se čine Popovu polju i Vjetrenici radovima bez stručne pomoći kakve zahtijevaju takve prirodne vrijednosti. To je zaista za žaljenje, kazao je Hamilton-Smith pozivajući se na svojih 56 godina istraživanja i zašitite krša u svijetu, uključujuči i izrade programa mjera za najistaknutije krške cjeline u svijetu.

Mogu Vam samo reći da će Vas taj čin diskreditirati u povijesti Vaše zemlje, kazao je Hamilton-Smith. Na sastanku je također bilo razmatrano sedam preporuka državama članicama da se uzdrže od aktivnosti koje mogu štetiti prirodnim staništima na svojim područjima.

Vjetrenica je s 101 podzemnom životinjskom vrstom najbogatija pećina u svijetu po podzemnoj raznolikosti, zbog čega ju je AZUBIH uz suglasnost nadležnih ministarstava 2004. predložila za Popis svjetske baštine. Godine 1950. je proglašena spomenikom prirode, a 1985. posebnim prirodnim rezrevatom, što je najviša kategorija zaštite po tadadašnjem zakonu i koja izrazito zabranjuje bilo kakve aktivnosti bez stručnog nadzora.

Nakon rata je bila bez zaštite, a od 2000. se o njoj brinu entuzijasti i istraživači okupljeni oko Speleološke udruge Vjetrenica - Popovo polje. U ljeto 2009. pećinu su uzurpirali članovi lokalne vlasti s namjerom da je iskorištavaju za turizam i daju u privatnu koncesiju, što je Speleološka udruga prethodno dva puta odbacila.

U tome su ih protuzakonito pokrivali iz Federalnog Ministarastva okoliša i turizma, te unatoč vidljivim štetnim intervencijama izjavljivali kako nema "invazivnih radnji".