Današnja svečana sjednica Općinskog vijeća Čapljina središnji je dio službenog programa obilježavanja Dana Općine, koji se slavi na blagdan svetog Franje, zaštitnika ovog grada. Stoga je ovih dana u Čapljini svečano na svakom koraku a upriličena su brojna kulturno-zabavna događanja. Dan Općine prigoda je da se podvuče crta ispod onog što je urađeno te zaokruži ono što će se raditi u skoroj budućnosti.
Naravno, dosta je projekata u fazi realizacije pa se s nestrpljenjem očekuje dovršetak radova kako bi se stvorili još bolji uvjeti življenja u svakom kutu Općine Čapljina. O tim razvojnim aktivnostima i planovima za budućnost govori čapljinski načelnik dr.Smiljan Vidić.
Jeli Općina Čapljina, unatoč krizi i recesiji, uspjela ostati čvrsto na zemlji i u kakvim se uvjetima realiziraju svi zacrtani planovi ?
'' Jako je važno istaknuti kako Općina Čapljina, unatoč svim objektivnim, ili bolje rečeno globalnim, krizama i problemima, ide sigurnim korakom naprijed. Nema niti jednog razloga za strah od nekakvog financijskog bankrota, čemu smo, nažalost, svjedoci u mnogim dijelovima BIH. Naš je općinski proračun nedavno je doživio prvi i sigurni smo i zadnji rebalans, koji nije prouzročio nikakve ozbiljnije promjene i posljedice. Svi se naši korisnici proračuna uredno i redovito servisiraju i nemamo nikakvih dugovanja prema dobavljačima. Naravno, vrijeme i situacija u BIH su takvi da nam ne dozvoljavaju nikakvo opuštanje i svi moramo biti jako oprezni, kako u upravljanju općinskim proračunom, tako i u svim razvojnim aktivnostima i ulaganjima.Ipak, ne mogu a da ne istaknem činjenicu kako Općina Čapljina od HNŽ-a u ovoj godini nije dobila niti jednu jedinu marku.“
Što je aktualno od tih ulaganja u općinsku infrastrukturu. Što se konkretno odrađuje na terenu ?
'' Prije svega moram naglasiti kako je glavni cilj lokalne vlasti i mene kao načelnika da se ulaže u razvojne projekte u svim mjesnim zajednicama i da tako nema nikakvih slijepih crijeva ili, slikovito rečeno, područja u debeloj hladovini. Trudimo se na svim dijelovima općine Čapljina stvoriti jednake uvjete za život svih naših građana. Osobito su nam važna i vrijedna djeca, pa je atualno više projekata na gradnji ili obnovi školskih objekata. Školske zgrade se uređuju ili posve obnavljaju u Višićima, Svitavi, Gabela Polju...a slijedi nam gradnja posve novog školskog objekta u Čeljevu. Uz škole, naravno, idu i športski centri na kojima bi najmlađi imali uvjete za zdraviji život i rekreaciju. Takvi su projekti već realizirani u Trebižatu, Modriču, Dračevu, Bivoljem Brdu, Grabovinama,Dretelju...Već sam istaknuo kako nema mjesne zajednice u koju nismo uložili 50 ili više tisuća KM. Taj će se trend ulaganja i dalje nastaviti “
Što je aktualno na polju obnove prometne infrastrukture u Općini Čapljina ?
'' Da bi se odradili svi navedeni projekti i uopće stvorili uvjeti za ulaganje, prije svega moramo biti uređena prometna infrastruktura. Stoga se i pristupilo sanaciji i asfaltiraju više prometnica, među kojima su one u naseljima Gorica-Struge, Višići, Grabovine, Tasovčići...a da ne spominjem sanaciju loklanih putova. Nakon raskrižja kod željezničkog i autobusnog kolodvora slijedi i gradnja kružnog toka-rotora na opasnom raskrižju magistralnih cesta u Tasovčićima, kao i na raskrižju kod robne kuće u središtu grada. Naravno, sve će to znatnije doći do izražaja kada se krene u izgradnju dionice koridora 5 C kroz našu Općinu te odvojka Jadransko-jonske ceste sa spomenutog koridora. Oko te Jadransko-jonske ceste bilo je pokušaja da nam nametnu južnu opciju koja je jako pogubna za ekologiju i poljoprivredu na ovom području. Stoga čvrsto ostajemo pri tome da se mora odraditi sjeverna opcija te ceste koja će ići od Počitelja ka Stocu.“
U Čapljini će se uskoro otvoriti i četvrti trg. Iako je Čapljina poznata kao jedan od najuređenijih gradova u BIH jeli toliko trgova ipak previše za ovaj grad ?
'' Trgova nikada ne može biti viška. Osobito je to vidljivo ovdje u Čapljini koja će i dalje ostati jedan od najljepših gradova u regiji. Nije problem u broju trgova već u tome koliko se novca utroši, ili narodski rečeno, opere u toj gradnji. A toga je bilo ranijih godina, pa je uz onaj stvarno utrošeni novac za izgradnju trga dosta toga otišlo negdje u privatne džepove. To je ono što bode oči i kod ljudi stvara neku vrstu odbojnosti prema gradnji trgova.“
Frano Matić | Večernji list