Predstavnici BiH i Hrvatske vode pregovore oko gradnje plinskih terminala za potrebe ove dvije zemlje. Postoji spremnost za zajedničku gradnju, no glavna tema pregovora je mjesto gradnje. Predstavnici BiH traže gradnju terminala u Neumu ili eventualno u Pločama, dok je službena odluka hrvatske Vlade da se grade u Omišlju,
na otoku Krku. Trenutačno se u BiH radi studija potencijala potrošnje plina u Hercegovini, što je polazna točka za nastavak razgovora.
Gradnja u NeumuNakon ovogodišnje “plinske krize”, odnosno prestanka isporuke plina za cijelu Europu, pojavila se ideja o zajedničkom projektu gradnje terminala ukapljenog plina za BiH i Hrvatsku, a sve bi financirao katarski emir. “Kada se okonča studija ići će se u konkretnije donošenje odluka. Studija je bitna, jer do sada nikada ništa slično nije rađeno za tri hercegovačke županije - HNŽ, ZHŽ i HBŽ”, rekao je Almir Bećarević, direktor BH Gasa. Državni vrhovi obje zemlje već su početkom godine vodili pregovore oko ove ideje, koja je dobila podršku i krenulo se u izrade strategija. “U projektu izrade studija, pored BH Gasa, sudjeluje i Federalno ministarstvo energetike, industrije i rudarstva. Nema nikakvog razloga da sve ne bude završeno u što kraćem roku”, kazao je Bećarević. Dodao je kako se slične studije rade i u susjednoj Hrvatskoj. “Još prije rata bila je jedna varijanta da se terminal gradi u Pločama. U novije vrijeme pojavile su se lokacije Omišalj i Neum, a za našu zemlju najbolja opcija bila bi gradnja u Neumu”, istaknuo je Bećarević. Dodao je kako se vode pregovori oko lokaliteta između BiH, Hrvatske i katarskog emira, ali još uvijek je prerano govoriti gdje bi mogao biti terminal.
Izrada studijaKako se radi o vrlo značajnom projektu svjedoče i brojni razgovori visokih dužnosnika dvaju zemalja, koji su pokušali usuglasiti stavove. “Bez obzira na politiku i sve ono što prati ovakve projekte, studije bi se morale završiti kako bi se vidio potencijal i što se može dobiti gradnjom terminala”, ustvrdio je Bećarević. Iako je cijeli projekt u početnoj fazi, mnogi smatraju kako bi terminali plina imali ogroman značaj za bh. gospodarstvo.
Kapacitet Ploča Plan izrade LNG terminala plinske elektrane, ukupne vrijednosti 300 milijuna eura, prije nekoliko godina naručila je Luka Ploče. Terminal, prema tom planu, predviđa dva tanka za ukapljeni plin, svaki kapaciteta 125 tisuća kubika, te veliko pristanište LNG-a za tankere klase omax. Ukupni godišnji kapacitet terminala iznosio bi nešto više od 2,1 milijardu prostornih metara plina. Ipak, ukoliko bi došlo do gradnje terminala, još uvijek se ne nazire gdje će oni biti, jer Hrvatska i dalje ostaje pri odluci da se gradi u Omišlju, dok je bh. strana bliža opcije Neuma ili Ploča.
Utjecaj terminala na okolišU Hrvatskoj se trenutačno vodi studija utjecaja terminala na okoliš, a Bećarević nam je potvrdio kako se i lokalna zajednica u Neumu izrazila bojazan oko ovog pitanja. “Što se tiče plina, nema opasnosti od katastrofa kao kada je u pitanju nafta. Naravno da je svakoga strah da ne dođe do određenih zaprljana i svega onog što prati ovakve projekte”, navodi Bećarević. Kada je u pitanju eventualna gradnja terminala ukapljenog plina u Neumu, pojavila su se pitanja dopušta li dubina mora u neumskom priobalju uplovljavanje tankera s plinom. Ovo, kao i mnoga druga pitanja oko ovog projekta, trebala bi biti mnogo jasnija završetkom studije, ali čini se kako bi obje zemlje imale velike koristi izgradnjom terminala i plinovoda. Ukoliko se to dogodi, BiH i Hrvatska u budućnosti neće morati strahovati od nestanka plina, odnosno hoće li ponovno doći do prestanka isporuke velikih proizvođača.