Brendiranje mostarskog sveučilišta

Na Sveučilištu u Mostaru održan je Međunarodni znansveno-stručni skup „Brendiranje sveučilišta“ u amfiteatru Filozofskog fakulteta.
Sveučilište je posljednjih godina doživjelo i značajne reforme. Napravljeni su veliki iskoraci u organizaciji i provedbi kako reformi tako i europskih standarda. Sveučilište se sve više nameće kao lider znanja. Naše vrijednosti želimo zaokružiti u jednu pozitivnu priču koju smo nazvali «Brendiranje sveučilišta».

Na Znanstvenom skupu je izloženo više radova među kojima su: Ključni i ograničavajući čimbenici daljnjeg razvitka  visokog obrazovanja;  Značajke suvremenog europskog sveučilišta;  Bolonjski proces: pozitivna i negativna iskustva i  implikacije na brendiranje sveučilišta; Odnosi s javnošću na sveučilištu; Komunikacijski izazovi brendiranja sveučilišta - iskustva Sveučilišta u Zagrebu;  Uloga filma u brendiranju sveučilišta; Krizno komuniciranje na sveučilištima; Pravilnik o odijevanju na sveučilištima i dr.

Na skupu su izlagati: prof.dr.sc. Vlado Majstorović, prof.dr.sc. Dražena Tomić, prof.dr.sc. Ivo Čolak, prof.dr.sc. Slavica Juka, prof.dr.sc. Zoran Tomić, prof.dr.sc. Iko Skoko, doc.dr.sc. Jerko Pavličević, doc.dr.sc. Božo Skoko i Damir Jugo,  prof. dr. Nenad Brkić, mr. sc. Nino Ćorić i Asim Šahinpašić, prof.dr.sc. Snježana Rezić, Miljenko Musa, te gosti s drugih sveučilišta.

Prof.dr. Zoran Tomić u intervju za Večernji list o brendiranju sveučilišta

Prvi skup na ovu temu u regiji, povod je razgovora s prof.dr. Zoranom Tomićem, pomoćnikom rektora Sveučilišta u Mostaru.

Prof. Tomiću voditelj ste ovog znanstvenog skupa. Što je osnovna ideja?

Sveučilište u Mostaru posljednjih godina doživjelo je i značajne reforme. Napravljeni su veliki iskoraci u organizaciji i provedbi kako reformi tako i europskih standarda. Sveučilište se sve više nameće kao lider znanja. Naše vrijednosti želimo zaokružiti u jednu pozitivnu priču koju smo nazvali «Brendiranje sveučilišta».

Teme na znanstvenom skupu  su zanimljive ali i edukativne. Vrlo su široko postavljene?

Postavljene su tako da odgovore na pitanje: Što je to sveučilište kao brend. Uvjeren sam kako ćemo na ovom znanstvenom skupu postaviti okvir za novi pogled na suvremeno europsko sveučilište. Do sada sveučilišta su uglavnom bila usmjerena na dobru organizaciju, uspješno dizajniranje programa i njihovu provedbu kao i na istraživački rad. U tom procesu znanstvenici pridonose ne samo školovanju budućih kadrova nego oblikuju i društvo u kojem djeluju. Ovaj znanstveni skup će pokazati kakva je naša uloga u izgradnji šire vrijednosti društvene zajednice.

Predavači su uglavnom sa Sveučilišta u Mostaru?

I ta činjenica ukazuje koliko Sveučilište u Mostaru ima potencijala i koliko je konkurentno u znanju i vještinama u regiji. Sama činjenica da je ovo prvi znanstveni skup na ovu temu u regiji i da su ključni predavači s našeg Sveučilišta ukazuje na naše vrijednosti. Istine radi treba reći da ima predavača i s drugih sveučilišta u regiji.

Sveučilište u Mostaru, točnije Ureda za odnose s javnošću ili još preciznije, vi kao pomoćnik rektora, pokrenili ste i neke druge procese koji vas dodatno pozicioniraju kao brend lidera u regiji?

Da to je točno. Mi smo u fazi usvajanja nekoliko važnih dokumenata koji će nas dodatno afirmirati u regiji i svijetu.

Jedan od njih je Krizni komunikacijski plan. O čemu je riječ?

To je dokument kojeg nema niti jedno sveučilište u regiji. Riječ je o planu postupanja u slučaju kriza na Sveučilištu u Mostaru. Plan sadrži proceduru postupanja u slučaju kriza. Planom je predviđen i krizni komunikacijski tim koji to sve treba provoditi. Radili smo ga na temelju kriznih planova svjetskih sveučilišta prilagođenih našim uvjetima.

I pravilnik o odijevanju je dokument iz vaše «kuhinje». Izazvao je veliki publicitet?

Dopustite da ponovim kako je i to dokument kojeg nemaju sveučilišta u regiji. Ovim dokumentom, koji je trenutno u proceduri,  ne želimo ograničiti nikakva pravu i slobode. Namjera nam je da na jednu civilizacijsku, akademsku razinu podignemo i dizajniramo i to područje komunikacije. Uvjeren sam kako naš pravilnik o odijevanju nije ni konzervativan ni liberalan. On je mjera dobrog akademskog ukusa i očekujem da naše Sveučilište bude hrabro i usvoji ova pravila.

Na Danu sveučilišta promovirali ste i dokumentarni film o Sveučilištu u Mostaru? Je li i on dio brend priče o Sveučilištu?

Da, jeste. Mi smo samo u film formu stavili ono što Sveučilište, bolje reći fakulteti rade. Prorektor prof.dr. Ivo Čolak i ja smo vjerovali kako imamo što pokazati i to smo, vjerujem uspješno odradili. Treba li napominajati da smo i u tome lider u regiji.

Ovih je dana usvojen i Kodeks Sveučilišta u Mostaru?

Da, Ured za odnose s javnošću je participirao i u tim aktivnostima. Čekamo usvajanje Kriznog komunikacijskog plana i Pravilnika o odijevanju i onda ćemo krenuti u jednu jaku promociju tih dokumenata na fakultetima. Želimo te odredbe približiti nastavnicima, administrativnom osoblju i studentima.

Može li se reći da su navedene aktivnosti spadaju u red proaktivnih i starteških aktivnosti Sveučilišta?

Svakako, upravo je riječ o strateškim koracima. Njih možemo napraviti zbog toga što je naš rektor prof.dr. Vlado Majstorović bio vizionar i pozicionira odnose s javnošću na Sveučilištu na visoku razinu kroz funkciju pomoćnika rektora. Ove strateške korake prati i taktička razina koja podrazumijeva dnevne obveze i komunikaciju. Taj segment uspješno vodi naš stručni suradnik Miroslav Vasilj.

Što je još u planu vašeg Ureda?

Radimo na sustavu interne komunikacije na Sveučilištu. To nam je važan projekt. Prof.dr. Milenko Obad radi sa svojim timom na redizajnu web stranice Sveučilišta. Vidio sam idejni prijedlog i moram vam reći da je futuristički i svjetski. Sjajan je. Pored toga cilj nam je vrlo skoro dobiti jedinstven grafički standard Sveučilišta.

U pripremi za ovaj razgovor spomenuli ste i Alumine?

O da. To je silno važan projekt koji je nažalost još na razini razrade ideje. Dakle, riječ je o udruzi bivših studenata Sveučilišta u Mostaru. Točnije, alumine bi trebalo organizirati kroz fakultete. Željeli bih okupiti većinu naših bivših studenata u jednu udrugu i kroz nju provoditi niz aktivnosti. Sa našeg Sveučilišta izišlo je jako puno, danas već, uglednih osoba. S njima želimo raditi na jačanju i pomoći Sveučilišta.

Kao što se vidi puno ste napravili na brendiranju Sveučilišta. Bojite li se prebrendiranja. Prate li drugi segmenti Sveučilišta vašu dinamiku?

Ne bojimo se. Čvrsto smo na zemlji. Zapravo priča o brendiranju Sveučilišta je samo vizualiziranje naših postignutih vrijednosti. Vrijednosti koje imamo i njegujemo. Za razliku od prijašnjih vremena, mi smo u skaldu s europskom i svjetskom tradicijom, samo odlučili te vrijednosti pokazati i podijeliti s širom javnošću.

Ne bježite da u na putu u dodatnoj izgradnji i afirmaciji Sveučilišta ima i problema?

Da ne bježimo ni od tih tema. Samo one su u kompeteneciji Senata i uprava fakulteta.

Voditelj ste poslijediplomskog studija odnosa s javnošću na Filozofskom fakultetu i autor ste brojnih pionirskih inicijativa u odnosima s javnošću. Imate bogatu osobnu web stranicu koja je jako edukativna. Svoje znanje stavili ste na raspolaganje studentima i javnosti putem novih medija. Hoće li taj trend pratiti i drugi profesori Sveučilišta?

Ne znam, to je osobna odluka svakog nastavnika. Moja web stranica, moj PR blog i moj pionirski PR wiki točno je da su motivirani dostupnošću informacija i znanja ne samo studentima negi i PR praktičarima i javnošću ukupno.

Autor ste prvog udžbenika iz odnosa s javnošću koji je obvezna  literatura na brojnim sveučilištima. Dopustite da iskoristimo ovaj razgovor i za pitanje kakvo je stanje struke PR danas u Bosni i Hercegovini i regiji?

Profesija odnosa s javnošću se razvija. Raste i svijest o značenju odnosa s javnošću u društvu. Ono što nas raduje jeste i činjenica da je sve više edukacije na ovom području. Raduje i činjenica da je sve više studenata na diplomskoj nastavi i specijalističkim programima. Ovaj kvantitativni uzlet mora pratiti i rad na profesionalizaciji praktičara. Pitanje akreditiranja PR-ovaca je otvoreno i važno.  Imamo dosta posla da odnose s javnošću još jače pozicioniramo u glavama menadžera, tj. decision makersa. Nama na akademskoj razini mogu značajno pomoći udruge odnosa s javnošću.