Ponedjeljak, 01 Veljača 2010 08:49
povrce_naslU organizaciji Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja, projekta farma, Centra za ruralni razvoj i poljoprivredu, te Saveza poljoprivrednih udruga Županije zapadno-hercegovačke, u Ljubuškom  je održano stručno predavanje na temu upoznavanja poljoprivrednika o zaštiti krumpira i zahtjevima Europske unije.

Riječ je bila o postojećim pravilnicima za uvoz krumpira pa i drugog povrća, u zemlje Europske unije, kao i poduzimanju aktivnosti kako bi se osigurao pristup bosanskohercegovačkih proizvođača krumpira tržištu Europske unije i ostalih zemalja regije.

Bez obzira što je cijeli dan sniježilo, na sastanak je pristiglo pedesetak poljoprivrednika kojima su praktične upute i stručne savjete dali predavači među kojima su bili stručnjaci iz oblasti zaštite bilja doc. dr. Ivan Ostojić, zatim mr. Nenad Čolaković i prof. dr. Vojislav Trkulja, kao i pomoćnica direktora Uprave BiH za zaštitu bilja doc. dr. Amela Peljto.

Uz zaštitu krumpira i drugog povrća od patogenih bolesti, na skupu se posebice govorilo o tržištu i plasmanu. A da razloga za uzbunu ima, upućuje podatak, da će izvjesni skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju, blokirati bosanskohercegovački izvoz u tu kao i ostale zemlje Unije. U stvari ulazak Hrvatske u Europsku uniju pri sadašnjem stanju stvari, u potpunosti bi blokirao izvoz hercegovačkih poljodjelaca proizvođača ranih krumpira i drugog povrća, u tu zemlju, koja je daleko najvažnije tržište. Da bi se izbjegla blokada izvoza potrebno je imati certificiranu proizvodnju, što se mora realizirati u suradnji sa odgovarajućim državnim institucijama, a tu je i pakiranje proizvoda kao jedna od bolnih točaka bosanskohercegovačkih proizvođača povrća i voća.

„Vrijeme za prilagodbu nam istječe, a dojam je da je Republika Srpska ispred nas u pogledu pripreme nastupa na europskom tržištu“, bio je zaključak nakon skupa Dobroslava Bukmira tajnika Udruge poljodjelaca Županije Z-H.

Makedonija za poljoprivredu izdvaja 100 milijuna eura
Sve bolje organizirani zapadno-hercegovački poljoprivrednici uspijevaju kroz kontakte sa srodnim udrugama iz drugih zemalja, otkriti i neke zanimljivosti, pa tako dobiti i odgovor kako na Veletržnici u Čapljini, makedonske rajčice mogu biti jeftinije od domaćih. Razlog je jasan, poticaji.

„ Makedonija koja ima približno stanovnika kao Federacija BiH, godišnje za poljoprivredu izdvaja oko 100 milijuna eura, dakle oko 200 milijuna KM, Federacija četiri puta manje, pedesetak milijuna. Dalje je sve jasno “, ističe ing. Ivan Pavlović tajnik saveza poljoprivrednih udruga Županije Z-H, te dodaje: „ Samo Savez poljoprivrednih udruga Makedonije iz državne riznice dobiva tri milijuna eura!“.  A, mi…?

Dušan Musa | V. L. | ČAportal


Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja:

U komentarima je zabranjeno otvoreno vrijeđanje, bez obzira o kakvom je vrijeđanju riječ i na koga se odnosi. Ukoliko se ne slažete sa člankom ili nečijim mišljenjem slobodno to komentirajte, ali argumentirano i bez uvredljivih izraza.

Prilikom pisanja komentara pridržavajte se osnovnih pravila komuniciranja. Autori komentara prilikom pisanja moraju imati na umu da njihove IP adrese nisu zaštićene ni po kojoj osnovi i u skladu s tim trebaju paziti na sadržaj komentara za koji su sami odgovorni!

Korisničke komentare caportal.info u bilo kojem trenutku može ukloniti s portala bez prethodne najave.

Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, caportal.info ni na koji način ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije.

TV program

OPĆINA ČAPLJINA

Tel: ++387 36 805 052
Fax: ++387 36 805 983

 

POLICIJSKA POSTAJA (122)
Tel: ++387 36 805 106

DOM ZDRAVLJA (124)
Tel: ++387 36 805 155

VATROGASNO (123)
Tel: ++387 36 805 087

GRANIČNA POLICIJA
Tel: ++387 36 811 014

ELEKTRO ČAPLJINA
Tel: ++387 36 806 025

CRVENI KRIŽ
Tel:++387 36 808 265

JAVNO KOMUNALNO PODUZEĆE
Tel: ++387 36 806 124
Tel: ++387 36 806 125