U organizaciji Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja, projekta farma, Centra za ruralni razvoj i poljoprivredu, te Saveza poljoprivrednih udruga Županije zapadno-hercegovačke, u Ljubuškom je održano stručno predavanje na temu upoznavanja poljoprivrednika o zaštiti krumpira i zahtjevima Europske unije.
Riječ je bila o postojećim pravilnicima za uvoz krumpira pa i drugog povrća, u zemlje Europske unije, kao i poduzimanju aktivnosti kako bi se osigurao pristup bosanskohercegovačkih proizvođača krumpira tržištu Europske unije i ostalih zemalja regije.
Bez obzira što je cijeli dan sniježilo, na sastanak je pristiglo pedesetak poljoprivrednika kojima su praktične upute i stručne savjete dali predavači među kojima su bili stručnjaci iz oblasti zaštite bilja doc. dr. Ivan Ostojić, zatim mr. Nenad Čolaković i prof. dr. Vojislav Trkulja, kao i pomoćnica direktora Uprave BiH za zaštitu bilja doc. dr. Amela Peljto.
Uz zaštitu krumpira i drugog povrća od patogenih bolesti, na skupu se posebice govorilo o tržištu i plasmanu. A da razloga za uzbunu ima, upućuje podatak, da će izvjesni skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju, blokirati bosanskohercegovački izvoz u tu kao i ostale zemlje Unije. U stvari ulazak Hrvatske u Europsku uniju pri sadašnjem stanju stvari, u potpunosti bi blokirao izvoz hercegovačkih poljodjelaca proizvođača ranih krumpira i drugog povrća, u tu zemlju, koja je daleko najvažnije tržište. Da bi se izbjegla blokada izvoza potrebno je imati certificiranu proizvodnju, što se mora realizirati u suradnji sa odgovarajućim državnim institucijama, a tu je i pakiranje proizvoda kao jedna od bolnih točaka bosanskohercegovačkih proizvođača povrća i voća.
„Vrijeme za prilagodbu nam istječe, a dojam je da je Republika Srpska ispred nas u pogledu pripreme nastupa na europskom tržištu“, bio je zaključak nakon skupa Dobroslava Bukmira tajnika Udruge poljodjelaca Županije Z-H.
Makedonija za poljoprivredu izdvaja 100 milijuna eura
Sve bolje organizirani zapadno-hercegovački poljoprivrednici uspijevaju kroz kontakte sa srodnim udrugama iz drugih zemalja, otkriti i neke zanimljivosti, pa tako dobiti i odgovor kako na Veletržnici u Čapljini, makedonske rajčice mogu biti jeftinije od domaćih. Razlog je jasan, poticaji.
„ Makedonija koja ima približno stanovnika kao Federacija BiH, godišnje za poljoprivredu izdvaja oko 100 milijuna eura, dakle oko 200 milijuna KM, Federacija četiri puta manje, pedesetak milijuna. Dalje je sve jasno “, ističe ing. Ivan Pavlović tajnik saveza poljoprivrednih udruga Županije Z-H, te dodaje: „ Samo Savez poljoprivrednih udruga Makedonije iz državne riznice dobiva tri milijuna eura!“. A, mi…?
Dušan Musa | V. L. | ČAportal