Posveta nove crkve Sv. Nikole biskupa u Metkoviću

„Živimo u vremenu i prostoru, a neka vremena i neki prostori znače nam više jer su sveta kao što je sveto mjesto na kojem se nalazimo", istaknuo je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić, u subotu 5. prosinca, na uočnicu blagdana sv. Nikole, prigodom posvete nove crkve Sv. Nikole biskupa u istoimenoj župi u Metkoviću.

Po lijepom vremenu i uz sudjelovanje brojnih vjernika, a u koncelebraciji s generalnim vikarom mons. Ivanom Ćubelićem, pastoralnim vikarom mons. Dragom Šimundžom, župnikom don Senkom Antunovićem te četrdesetak svećenika, mons. Barišić je, predvodeći procesiju iz stare crkve, prvi otključao vrata te ušao u velebno zdanje nove župne crkve koju je projektirala arhitektica iz Metkovića Mirjana Hren, koja je novo zdanje željela obilježiti elementima moderne i tradicionalne arhitekture toga podneblja. Svojim je radovima, od koji se ističu; kip uskrslog Krista u bronci, veliki vitraji te oltarni mozaik, crkvu ukrasio akademski slikar iz Splita Josip Bosnić.

Nadbiskup je tom prigodom u oltar umetnuo relikvije blažene Marije od Propetoga Petković koje mu je predala vrhovna poglavarica reda Kćeri Milosrđa s. Emila Barbarić, reda kojega je blaženica utemeljila. Na početku obreda posvete crkve splitsko-makarski nadbiskup je blagoslovio vodu kojom je blagoslovio crkvu i poškropio vjernike među kojima su se, između ostalih nalazili gradonačelnik Metkovića Stipe Gabrić Jambo te bivša dubrovačko-neretvanska županica Mira Buconić.

Kao posebni gosti svečanosti koju je animirao don Ante Mateljan, bili su predstavnik grkokatoličke Križevačke eparhije o. Milan Stipić te pravoslavni iguman iz Žitomislića o. Danko Pavlović. U homiliji nadbiskup je istaknuo da se sam Bog utjelovio u vremenu i prostoru te se tako približio svakom čovjeku, posvetio ga i pozvao u svoje okrilje. On od nas očekuje da se i mi ugradimo u Njegovu ljubav na svakom mjestu i prostoru našega života opraštajući drugima i živeći za druge poput Njega. „Što bi bila naša povijest bez naših crkava i nedjeljnih susreta", zapitao je mons. Barišić te dodao kako mu je drago da ova župa za svoga zaštitnika ima sv. Nikolu koji će ih sve skupa štititi u olujama svakodnevnog života. Nakon homilije uslijedili su ostali dijelovi obreda posvete crkve, a na samom kraju slavlja, kojega su svojim pjevanjem uzveličali pjevači župnoga zbora predvođeni muškom klapom sv. Nikola te mandolinskim orkestrom pod ravnanjem s. Marijane Cvitanović, nazočnima se uime župne zajednice obratila Branka Volarević koja se zahvalila svim prethodnim župnicima, sadašnjem župniku don Senku te mons. Barišiću na svemu što su kroz proteklih četrdeset godina učinili za župu sv. Nikole. Riječ zahvale na kraju uputio je župnik don Senko zahvalivši svima koji su na bilo koji način pripomogli da se crkva sagradi, a posebno svojim župljanima bez čijeg odricanja ne bi još bilo nove župne crkve.



U jeku Domovinskog rata 18. travnja 1993. splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić blagoslovio je temeljni kamen nove župne crkve Sv. Nikole biskupa i prateće pastoralne prostorije. Povelja o tom događaju, ispisana na pergamentu, postavljena je u topovsku čahuru, kao uspomena na ratna zbivanja u kojima se crkva počela graditi. Novo i moderno zdanje nosi naslov Pastoralni centar o. Ante Gabrić. Centar je dvokatna građevina. U prizemlju, dužine 58 m i širine 31 metar, su vjeronaučne prostorije i ostali potrebni sadržaji. Iznad prizemlja diže se crkva duga 41 m i široka 21 metar. Zvonik je visok 42 metra. Trebalo je čekati punih 20 godina da se dobije dozvola za gradnju ovoga centra.



Poslije Drugoga svjetskog rata stanovništvo Metkovića naglo je raslo. Narod iz neretvanskih župa s desne strane Neretve, kao i iz susjedne Hercegovine, masovno je napuštao svoja sela i naseljavao se na predjelima Crnog Puta i Jerkovca, pa je tako nastalo novo veliko naselje koje je imalo gotovo isti broj stanovnika kao i onaj dio Metkovića na lijevoj obali Neretve. Budući da na cijelom tom području nije bilo nikakve crkve, osjećala se potreba za uspostavom još jedne samostalne župe, koja će obuhvaćati stanovnike cijelog tog novonaseljenog područja, da bi se tako moglo zadovoljiti vjerske potrebe toga naroda koji je u ogromnoj većini i bio vjernički. To je splitsko-makarski nadbiskup Frane Franić i učinio godine 1969.