Početkom ovog mjeseca u Hrvatskom kulturnom središtu u Čapljini otvorena je izložba “Zlatko Ugljen arhitekt, pedeset godina umjetnosti građenja”, kojom je Založba kralja Tomislava obilježila pedeset godina rada čuvenog bh. arhitekta
Zlatka Ugljena. Izložba je od samog otvorenja 7. studenoga izuzetno posjećena i izazvala je veliko zanimanje,
a razgledati djela, građevine koje je arhitekt Ugljen (Mostar, 1929.) gradio po cijeloj zemlji i inozemstvu i za koje je dobio mnoga priznanja, došli su i studenti Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, gdje je Ugljen i danas vrijedno predaje i nesebično prenosi svoje znanje na buduće naraštaje, učenici srednje i osnovnih škola iz Čapljine, članovi likovnih sekcija te brojni zanimanjem vezanim za građevinu, arhitekti i dr. Zbog velikog zanimanja postoji mogućnost da organizatori izložbu koja je bila predviđena da će biti otvorena do 30. studenoga, produže i idućih tjedan dana.
Iznimno zanimanjeOva izložba je pokazala da i manje općine kakva je Čapljina, a koje do sada nisu imale epitet većeg kulturnog središta, itekako mogu pokazati snagu, pogotovu izložbom kakva je “Zlatko Ugljen arhitekt, pedeset godina umjetnosti građenja”. Organizatori su, odajući počast trostrukom akademiku (Sarajevo, Zagreb, Ljubljana), tiskali i katalog monografskog tipa, koji stoga ostaje ne samo kao dokument ove izložbe, nego svjedoči o arhitekturi postojanosti Zlatka Ugljena, kako je njegova djela okarakterizirao slovenski povjesničar umjetnosti Stane Bernik. Ovaj katalog s odličnim tiskom, dizajnom, sjajnim fotografijama i tek tekstom samog Ugljena o svojim djelima (o čemu zaista rijetko govori), označit će novi početak izgleda kataloga uz ovakve izložbe. Tako su njemu sva značajnija djela Zlatka Ugljena, od kojih su neka još za njegova života nestala s lica zemlje. Među takvim djelima svakako se ističe nekada veličanstveni a danas pretvoren u pepeo hotel Ruža u Mostaru, građevina koju je Ugljen darovao svom rodnom gradu. U vremenu zla, prve nastradaju ruže, a neki veliki ljudi dožive da se njihova remek-djela ruše pred njihovim očima. No, kako je kazao književnik Mile Stojić na otvorenju izložbe u Čapljini, ono što je jednom sagrađeno, ne može se srušiti, ono ostaje zauvijek u trezorima duhovnog stvaralaštva čovječanstva. Djelo Zlatka Ugljena već za njegova života upisano je u trezore stvaralaštva čovječanstva.
Pjesnik među graditeljimaNa izložbi su prikazane građevine Ugljena, pjesnika među graditeljima, kako ga je nazvao Stojić, hoteli (pored Ruže u Mostaru, Ugljen je izgradio hotele Bregava u Stocu, Kalin u Bugojnu, Vučko na Jahorini), rezidencijalna zdanja (rezidencija predsjednika SFRJ Gorica kraj Bugojna i predsjednika Predsjedništva u Sarajevu, danas libijski Konzulat te rezidencija Izvršnog vijeća na Tjentištu, ljetna rezidencija Branka Mikulića…), no glavni dio Ugljenova opusa čine projekti islamskih i katoličkih sakralnih objekata, među kojima je projektirao i katoličku katedralu u Mostaru 1972. Teško je izdvojiti neko Ugljenovo djelo od ostalih, ali se ne može ne spomenuti Šerafudin bijela džamija u Viskom građena od 1969.do 1979. Za ovu džamiju Ugljen je dobio međunarodnu nagradu za arhitekturu “Aga Khan”, a džamija je ušla u sve enciklopedije suvremene arhitekture. Ta je džamija prije dvije godine od mađarskih arhitekata izabrana za jednu od tri najbolje osmišljene moderne bogomolje u Europi. Prošle godine u Njemačkoj je objavljen Atlas moderne arhitekture za sakralnu gradnju Rudolfa Stegersa, u kojem je Zlatko Ugljen uvršten među najznačajnije autore sakralnih objekata na planetu.