Zgrade u BiH nisu otporne na potrese

U našoj zemlji potresi su posebno česti u Hercegbosanskoj županiji, a seizmolozi to objašnjavaju rasjedom tla koji se proteže sjevernom stranom Livanjskog polja u području planina Cincar i Golija. To je područje uz južnu Hercegovinu (Mostar, Čapljina, Stolac, Nevesinje i Trebinje) i banjolučku regiju seizmološki najaktivnije u BiH.
Usporedo s godišnjicom od razornog potresa koji je prije 40 godina pogodio Banju Luku, u našoj zemlji je ponovno aktualizirana priča o sigurnosti građevina, građevinskim standardima i njihovoj usklađenosti s gradnjom na trusnim područjima. Građani uglavnom strahuju da zgrade u našoj zemlji ne bi izdržale jači potres, a njihovo mišljenje uglavnom dijele i stručnjaci, jer investitori grade bez seizmičkih ispitivanja tla, što je obvezno i najvažnije.

Propisi se ne provode

Milenko Petrović, jedan od osnivača Instituta za ispitivanje materijala i konstrukcija RS-a, ističe da bi svi objekti koji se grade trebali biti otporni na očekivani stupanj potresa za to područje, ali da se zbog neprovođenja seizmičkih ispitivanja, teško može reći koliko su danas zgrade sigurne od potresa. On, također, napominje da se kod gradnje mnogo toga uradi samo da se zadovolji forma.

Inače, Institut je osposobljen da radi sve vrste ispitivanja materijala i konstrukcija, ali umjesto kontinuiranog praćenja gradnje, obično bude angažiran kada na teren izađe komisija za tehnički prijam, a tada je već kasno za bilo kakve intervencije ili sugestije. I u Zavodu za izgradnju Banje Luke kažu da situacija u građevinarstvu nije najsjajnija, a pogotovo je privatizacija u ovoj grani ostavila negativan trag. Tako je zakonom dozvoljeno da jedan čovjek bude i investitor i izvođač i da također provodi nadzor pri izgradnji jednog objekta.
“U principu svaki investitor je zainteresiran da objekt napravi što jeftinije, a proda ga što skuplje, što je dovoljno da se zapitamo je li nam to jamstvo za kvalitetu. Ovome trebamo dodati i činjenicu da građevinski materijal koji se koristi pri gradnji dolazi iz raznih krajeva svijeta i tko zna kakve certifikate ima i koje su razine”, pojašnjava Čedo Savić, direktor banjolučkog Zavoda za izgradnju.

Potresi česta pojava

Mihail Garevski, direktor Instituta za potresno inženjerstvo i inženjersku seizmologiju iz Skopja, i sudionik Međunarodne konferencija o potresnom inženjerstvu, kaže da su potresi na Balkanu česta pojava zbog čega je nužno voditi računa o kvaliteti gradnje novih objekata. “Potres se ne može predvidjeti, ali objekt koji se pravilno izvede do kraja, uz sve mjere kontrole i nadzora, može biti stopostotno siguran”, naglašava Garevski.

U našoj zemlji potresi su posebno česti u Hercegbosanskoj županiji, a seizmolozi to objašnjavaju rasjedom tla koji se proteže sjevernom stranom Livanjskog polja u području planina Cincar i Golija. To je područje uz južnu Hercegovinu (Mostar, Čapljina, Stolac, Nevesinje i Trebinje) i banjolučku regiju seizmološki najaktivnije u BiH.

Starije zgrade osjetljivije

Profesor dr. Mustafa Hrasnica, s Katedre za statiku Građevinskog fakulteta u Sarajevu nedavno je medijima u BiH kazao da su starije zgrade znatno osjetljivije na potrese nego nove, jer se za izgradnju novih zgrada koriste suvremeni materijali poput armiranog betona i čelika. “Međutim, najvažnije je da zgrade imaju pravilan konstruktivni susutav, da nema neregularnosti u samoj nosivoj konstrukciji”, kaže Hrasnica. Napominje ipak da je svaka građevina pitanje za sebe i da je tako treba i promatrati. Kaže da se kod nas sada počinje koristiti novi eurokod – europski propisi za seizmičko građenje, tako da je veliki dio naših inženjera statičara dobro upoznat sa suvremenim propisima, no treba svakako, kaže Hrasnica, kontrolirati primjenjuju li se ti propisi pri građenju.