U organizaciji Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba i mostarskog Sveučilišta u suradnji s HKD Napredak- glavna podružnica Mostar, Maticom hrvatskom i Hrvatska zajednica Herceg-Bosna u Mostaru je u četvrtak započeo dvodnevni međunarodni znanstveni skup "Hum i Hercegovina kroz povijest" u čijem radu sudjeluje pedesetak sveučilišnih profesora i znanstvenika iz Hrvatske, Srbije, Njemačke i BiH.
Na skupu će prezentirati svoje radove o kulturnoj baštini, demografiji, religijskim prilikama, hercegovačkom identitetu i životu u Hercegovini od prapovijesti do danas. Profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i jedan od organizatora skupa dr. Ivica Lučić u uvodnom izlaganju je naglasio kako se u posljednje vrijeme Hercegovina često spominje u različitim kontekstima, a da se o njoj vrlo malo zna.
"Ovaj smo skup organizirali da bismo javnosti približili što je Hercegovina, što je bila humska zemlja i zašto se današnja zemlja zove BiH. To su pitanja na koja ćemo dana pokušati odgovoriti", rekao je Lučić.
Skup su pozdravili i mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić, Pavle Kalinić, izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića te rektor mostarskog sveučilišta prof. dr. Vlado Majstorović.
Gradonačelnik Bešlić u svom je obraćanju izrazio zadovoljstvo što se ovaj značajan skup održava upravo u Mostaru te zaželio on bude još jedan važan doprinos promociji povijesti Hercegovine, njezinoj kulturi i običajima, Mostara kao njezinog središta, koji je kao i Hercegovina, ustvrdio je on, nekako gurnut u stranu.
"Stoga vjerujem kako će ovaj međunarodni znanstveni skup doprinijeti afirmaciji Hercegovine kao i rušenju pojedinih negativnih predodžbi o prostoru Humske zemlje", kazao je on.
Rektor dr. Majstorović istaknuo je da bi ovaj znanstveni skup trebao pomoći pri slaganju složenog i nepoznatog mozaika o Hercegovini.
"Danas umjesto znanosti i struke o Hercegovini i njezinim ljudima govori jezik predrasuda, jezik neznanja i površnosti. Sveučilište u Mostaru i druge znanstvene ustanove imaju svoju ulogu, usudio bih se reći, čak, i poslanje u znanstvenom rasvjetljavanju istine o Hercegovini", kazao je dr. Majstorović.
Ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest Stjepan Matković naglasio je da se proučavanjem povijesnih okolnosti može doći do značajnih spoznaja o današnjoj BiH.
"Cilj i svrha simpozija je prikazati znanstvena i povijesna istraživanja o ritmu života tri jednakopravna i konstitutivna naroda današnje BiH na području povijesne regije Huma i Hercegovine. Složeni ustavni, politički, nacionalni i društveni odnosi u današnjoj državi rezultat su i povijesnih mijena", zaključio je Matković.
Okrugli stol nastavlja s radom u petak zanimljivim izlaganjima koja će, kako se nada organizator, odgovoriti na mnoga ključna pitanja i srušiti barijere i stereotipe te pokazati što je Humska zemlja bila u prošlosti i što je Hercegovina danas.
Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja:
U komentarima je zabranjeno otvoreno vrijeđanje, bez obzira o kakvom je vrijeđanju riječ i na koga se odnosi. Ukoliko se ne slažete sa člankom ili nečijim mišljenjem slobodno to komentirajte, ali argumentirano i bez uvredljivih izraza.
Prilikom pisanja komentara pridržavajte se osnovnih pravila komuniciranja. Autori komentara prilikom pisanja moraju imati na umu da njihove IP adrese nisu zaštićene ni po kojoj osnovi i u skladu s tim trebaju paziti na sadržaj komentara za koji su sami odgovorni!
Korisničke komentare caportal.info u bilo kojem trenutku može ukloniti s portala bez prethodne najave.
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, caportal.info ni na koji način ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije.