Čapljinskih 20 milijuna maraka devizne štednje: 'Zalutali' novci stižu vlasnicima

Slučaj tzv. stare devizne štednje već nepuna dva desetljeća zaokuplja pažnju cjelokupne bosanskohercegovačke javnosti, a posebice vlasnika. Odmah po završetku rata kad se vidjelo da „keša“ nema, aktualizirano je pitanje isplate najčešće teško zarađenih štednih uloga građanima. U proteklih 15-tak godina mnogi su umrli, odselili, naprosto nestali čekajući svoj novac. Uglavnom o staroj deviznoj štednji čiji vlasnici očito je nisu bili pripadnici poratnih političkih i gospodarskih elita, mnogo se pričalo, a malo radilo, pa su štediše nastojale kroz udruge građana potaknuti rješavanje za njih, a i za zajednici gorućeg pitanja.

Prije dvije godine započeti proces verifikacije pružio je mogućnost da isplatom po 1.000 maraka po štednom računu, vlasnici prvi put osjete „miris“ vlastitog novca. Na tehnologiju koju je nakon što je Republika Srpska krenula u rješavanje ovoga pitanja samostalno, predlagala Vlada Federacije BiH, bilo je dosta prigovora, ali nakon usvajanja zakonskih rješenja koncem rujna ove godine, Tihomir Ćurak pomoćnik ministra financija Vlade Federacije BiH, tvrdi da su sada u pitanju samo vrijeme i strpljenje. Tako je proteklih dana vlasnicima štednih računa koji su verificirani tek u ovoj godini, započela isplata po 1.000 KM, dok vlasnicima ranije verificirane štednje stiže druga tranša.

„Prema otplatnom planu sa 31. prosincem ove godine svakom deviznom štediši bit će isplaćeno po 2.247 KM, plus kamata od 2,5 posto do 30. rujna ove godine. U rujnu 2.010 godine štediše će po računu dobiti daljih 3.006 KM, zatim u rujnu 2.011 godine 8.800 KM… Da rezimiram, vlasnici stare devizne štednje koji su imali 4-5.000 KM bit će isplaćeni već ove godine, štediše koje su imale do 9.000 KM bit će izmirene, u cijelosti, 2.010 godine, a oni koji su imali 17-18.000 KM bit će izmireni 2.011 godine! Godine 2.012 bit će izmirene štediše koje na računima imaju do 40.000 KM, a sa ulozima do 70.000 KM sa 2.013 godinom. Zaključno sa 2.014 godinom bit će izmireni verificirani štedni ulozi bez obzira na iznos“, ističe Tihomir Ćurak pomoćnik federalnog ministra financija za pitanja unutarnjeg duga te podvlači:

„Od 27.310 deviznih štediša koji su do 2008 godine verificirali štednju, njih 9.388 sa prosincem ove godine prestaju biti stare devizne štediše! Zaključno sa 2.010 godinom njih 16.000 prestaju biti stare devizne štediše što je 58 posto ukupno verificiranih štednih uloga, dok će recimo  sa 2.012 godinom čak 90,40 posto starih deviznih štediša izgubit taj status. Vlada Federacije čini sve da riješi ovo osjetljivo pitanje, pa stare devizne štediše mogu konačno radovati, makar i zakašnjeloj satisfakciji“, naglašava pomoćnik ministra Tihomir Ćurak.

Shodno zakonskim rješenjima stare devizne štediše će dok čekaju na „zalutali“ novac, dobiti vrijednosne papire koji će se kako kaže pomoćnik ministra financija Tihomir Ćurak „emitirati u tranšama“. Tako će vlasnici štednih računa dobiti u stvari izvješće kad njihov novac dolazi na naplatu, „precizno u datum koliko glavnice, koliko kamate i precizno u datum kada novac dolazi na naplatu, a oni koji žele novac odmah mogu to pokušati na Sarajevskoj burzi, što baš ne preporučujem“, podvlači pomoćnik ministra Ćurak.

Uglavnom, kako trenutačno stoje stvari preživjeli gastarbajteri i ostali vlasnici stare devizne štednje, izgleda da su dočekali početak rješavanja ovoga ozbiljnog pitanja.

Bez verifikacije se gubi
Valja kazati da će se prema važećim zakonskim propisima, verifikacija stare devizne štednje nastaviti i narednih godina. Do sada je verificirano nepunih 59.000 štednih računa u ukupnom iznosu od 420 milijuna KM, što je mnogo manja cifra od one kojom se do sada baratalo ili barata – ukupna stara devizna štednja dvije do tri milijarde KM?! Prema procjeni, Tihomira Ćurka, pomoćnika ministra, ukupna štednja neće preći 700 milijuna, dok je zakonom predviđeno 1,1 milijardu, a verifikacija je potrebna jer se nije znao iznos. Prema razmišljanjima ljudi zaduženih za rješavanje ovoga pitanja, štediše koje nisu verificirale štedne uloge gube dvostruko, na kamati, te na prolongiranju rokova.   

Za štednju u Ljubljanskoj i Jugobanci izlaz su udruge
Zanimljivo, da se sada kao jedina opcija štedišama koji imaju uloge kod danas inozemnih banaka Ljubljanske (Slovenija) i Invest banke, bivše Jugobanke (Srbija), kao jedini izlaz nameću tužbe. Naime, niti su se dužnosnici BiH pretrgli u rješavanju tog pitanja, niti Slovenija i Srbija pokazuju spremnost da ga riješe, pa je jedini izlaz privatno-pravni postupak, odnosno tužba Međunarodnom sudu i Strazburu, pa su udruge starih deviznih štediša nezamjenjive.  

Ljubušaci čekaju 26, Čapljinci 20 milijuna
Koliki je novac u pitanju potvrđuju istina neslužbeni podatci da je primjerice Ljubušacima samo u Privrednoj banci Sarajevo ostalo 26 milijuna KM, Čapljncima 20 milijuna. Isto tako prema neslužbenim informacijama, najveći pojedinačni štedni ulog u Ljubuškom je preko 700.000 KM! Ne znamo pouzdano je li sve stresove, proteklih godina, vlasnik preživio.