Vatikan je spreman za obračun s Međugorjem

Već tri tjedna traju intenzivna medijska nagađanja o sadržaju dokumenta koji navodno priprema Kongregacija za nauk vjere. Talijanski katolički portal ‘Petrus’ objavio je da se ‘konačno sprema dokument o Međugorju’, a poznati vatikanist Marco Tossati ističe da ‘ne miriše na priznanje međugorskih zbivanja kao nadnaravnih’
Izjava o Međugorju koju je sarajevski nadbiskup i predsjednik katoličke Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine kardinal Vinko Puljić dao britanskoj novinskoj agenciji Reuters imala je velik odjek u svjetskim medijima.

- Dokument o takozvanome međugorskom fenomenu treba očekivati uskoro... očekujemo nove upute o Međugorju i o tome ću s predstavnicima Svete Stolice razgovarati u studenome kad posjetim Rim - kazao je Puljić i dodao da bi “do kraja godine Sveta Stolica trebala objaviti službeno priopćenje o Međugorju”.

Vijest da Vatikan priprema novi dokument o ukazanjima u hercegovačkom kršu - u kojemu bi, dakako, trebao napokon obznaniti ono što vjernici, svećenici, a i turistički operateri, čekaju već godinama: vjeruje li Sveta Stolica ili ne da se u Međugorju doista ukazuje Bogorodica, popularno nazvana „Kraljicom Mira” - zaintrigirala je poznate vatikaniste poput Marca Tossatija iz torinskog lista La Stampa. On je svoj blog posvetio Puljićevoj najavi.

Na udaru ‘vatikanskih munja’
„Međugorje na udaru vatikanskih munja” naslov je objavljenog teksta u kojemu Tossati najavljuje da se dokument sprema, no da ne miriše na priznanje međugorskih zbivanja kao nadnaravnih.

Već tri tjedna medijska nagađanja o sadržaju dokumenta koji navodno priprema Kongregacija za nauk vjere (kojoj je sadašnji papa Benedikt XVI. bio na čelu više od dva desetljeća) ne prestaju. Talijanski katolički portal „Petrus” objavio je da se „konačno sprema dokument o Međugorju”, a za mišljenje su priupitani i stručnjaci, poput poznatog teologa dr. Adalberta Rebića, koji u razgovoru za Ljubuški portal uopće ne dovodi u pitanje pripremu samog dokmenta, već raspravlja o njegovu sadržaju.

- Novi vatikanski dokument neće biti dogmatske naravi, već će se odnositi na neke disciplinske stvari - kazao je dr. Rebić.

Kardinal Vinko Puljić putuje dakle za Rim, a u Vječnom gradu boravit će od 14. do 20. studenog. Međutim, njegov tajnik, vlč. Oliver Jurušić precizirao nam je pak u razgovoru „da ovaj službeni redoviti posjet nema veze s Međugorjem i da nitko ne očekuje nekakav dokument vezan uz hercegovačko svetište”.
Vlč. Jurišić tvrdi da kardinal Puljić s predstavnicima Kongregacije za nauk vjere neće razgovarati o Međugorju, niti razgovor takve vrste očekuje, već će papa Benedikt XVI. kardinala Puljića primiti u sklopu „ad limina apostolorum“ (u slobodnom prijevodu: odlazak u posjet papi) koji se obavlja svakih nekoliko godina i tijekom kojeg se raspravlja općenito o stanju Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini.

Ako se i dotakne vruća tema međugorskog (ne)priznanja, bit će to ipak iznenađenje. „Naslov svom blogu ‘Međugorje na udaru vatikanskih munja’ dao sam jer pomno pratim stav Svete Stolice spram marijanskog svetišta, i izjave, nikako usputne, koje su u par navrata o Međugorju dali tadašnji predsjednik Kongregacije za nauk vjere, a današnji papa Benedikt XVI., i vatikanski državni tajnik Tarcisio Bertone”, prokomentirao je za „Slobodnu” Tossati.

Ono što je sigurno jest da posljednjih mjeseci pitanje Međugorja postaje sve kontroverznije. Lokalna crkva nastavlja biti skeptična. Krajem rujna biskup mostarsko-duvanjski Ratko Perić objavio je dokument u kojemu poručuje vjernicima da se „ne ponašaju kao da su ukazanje priznata i dostojna vjere”. Nakon audijencije 2006. godine kod Svetog Oca, biskup Perić izjavio je da papa Benedikt XVI. ne priznaje međugorska ukazanja i nema nikakvu namjeru priznati Međugorje kao međunarodno svetište, što je stav i tajnika Bertonea.

„Mi smo se u Kongregaciji za nauk vjere uvijek pitali kako za jednoga vjernika mogu biti vjerodostojna ukazanja svakog dana i tijekom tolikih godina”, jednostavno je Periću obrazložio svoje sumnje Benedikt XVI.

Današnji papa i vatikanski tajnik, a nekadašnji prefekt kardinal Joseph Ratzinger i tajnik Kongregacije za nauk vjere Tarcisio Bertone 1998. godine poduzeli su i konkretan potez: dali su podršku stajalištu nekadašnje Biskupske konferencije Jugoslavije usvojenom u Zadru 1991. godine (ukratko, da za međugorski fenomen nema dokaza da je nadnaravan i da ga još treba istražiti), te su se odlučili na pismenu zabranu organiziranja službenih crkvenih hodočašća.

S obzirom na općeniti stav Crkve spram Bogorodičinih ukazanja, stav vatikanskog vrha spram Međugorja i ne može se tumačiti kao atak. Naime, Katolička crkva zaista je oprezna i „škrta“ kada je riječ o priznanjima. Francuski mariolog Rene’ Laurentin dokumentirao je oko 2450 ukazanja Djevice Marije u povijesti Crkve, a ona ih je priznala tek 12. Posljednje priznato ukazanje u Lausu na taj status čekalo je tri i po stoljeća.

Međugorje od 1981. godine, kada se vidjelicama navodno ukazala Gospa, svake godine posjećuje sve više hodočasnika. Posljednjih godina prosjek godišnjih posjetitelja je dva milijuna. Zanimljivo je da rimska turistička agencija za hodočasnike Opera Romana Pellegrinaggi (ORP) organizira putovanja u Jeruzalem, Fatimu, Lourdes i – Međugorje.

Kako ORP spada pod Rimski vikarijat, odnosno pod Vatikan, može se reći da je hercegovačko svetište ipak priznato na posredan način. Činjenica jest da stanovit postotak svog prometa mogu zahvaliti Međugorju splitski i dubrovački aerodromi, kao i Jadrolinijini i Semovi brodovi koji voze na liniji Split- Ancona.

To je, između ostalog naveo i 78- godišnji umirovljeni biskup i nekadašnji egzorcist u Vatikanu, monsignor Andrea Gemma, kada je kazao da se „u Međugorju i oko njega sve zbiva u funkciji novca: hodočašća, noćenja, prodaja suvenira..lažne su se vidjelice financijski sredile, udale i vode dobar život, zlorabeći dobrovjerje siromašaka koji se ondje nađu vjerujući da idu ususret Gospi“.