Četvrtak, 29 Listopad 2009 08:24
U okviru književne manifestacije „Humski dani poezije" sinoć je u Galeriji kraljice Katarine u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače održan „Treći ikavski skup" koji su zajedno organizirali Odjel za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne.
Skup je inače bio podijeljen na tri dijela: Književno jezični prinosi, Literarne prisutnosti i Etnografske stvarce i ponudio je vrlo zanimljive sadržaje. Uvodničar i jedan od organizatora Trećeg ikavskog skupa prof. dr. Antun Lučić izlagao je na temu „Baština, stavljena i na usmenost" dajući usporednicu u stvaranju „starih" ikavaca i suvremenih „novih" autora. Govorio je o potrebi očuvanja ikavskog izričaja, o ikavici u djelima nekih ukrajinskih pisaca te pročitao nekoliko ganga i ženskih natpjevavanja u ikavici. Na koncu je pročitao i jednu svoju pjesmu pisanu ikavskim izričajem.
Vrlo zanimljivo predavanje imao je Ante Kraljević kojhi je predstavio jedinstveno djelo na ovim područjima „Ikavski ričnik" koji bi uskoro trebao ugledati svjetlo dana. Prema autorovim riječima, u Ričniku je zastupljeno ukupno 12 tisuća riječi i pojmova, a za svaku od njih dano je iscrpno objašnjenje. Kraljević je govorio i o granicama pružanja ikavice u Bosni i Hercegovini, napominjući kako je ta granica dosta fleksibilna, a objasnio je po kojem je kriteriju neka riječ dobila mjesto u Ričniku. Spomenuo je i djela pojedinih autora od kojih je uzimao pojedine riječi, pa su se u Ričniku, uz one riječi koje je čuo od svojih kazivača i sakupljača, našle riječi iz djela fra Petra Bakule, Petra Miloša, Marka Dragića, Frane Vukoje i drugih. Na koncu je pročitao jednu od svojih priča iz zbirke „Iskonice" sa suvremenom tematikom kupovine ispita na fakultetima i gastajbaterskom životu.
Maja Lasić je imala izlaganje na temu „Književno čuvanje zapadnohercegovačke ikavice" u kojemu se posebice zadržala na djelu Vladimira Pavlovića „Kad su se koze smicale" („Memoari Ivana Đavurka") koje je nastalo početkom devedesetih godina i u kojemu autor bravurozno pripovijeda o komunističkom vremenu nakon Drugog svjetskog rata stavljajući ga u ironične okvire. Prvi dio zaključio je Miljenko Buljac iz Hrvaca kod Sinja svojim izlaganjem „Novi pristupi dijalektalizmima, regionalizmima i lokalizmima" zadržavajući se najviše na djelu Ivana Raosa „Prosjaci i sinovi" te naglašavajući kako se ne može povući čvrsta granica između ovih „-izama" jer se ne može za neku riječ izričito tvrditi kako je lokalizam pošto se neočekivano zna susresti u kraju gdje bi se to najmanje očekivalo. Za to je dao primjer u riječi „prančiok" koja se susreće i u Dalmaciji, ali i u velikom dijelu zapadne Hercegovine.
Vrlo zanimljivo predavanje imao je Ante Kraljević kojhi je predstavio jedinstveno djelo na ovim područjima „Ikavski ričnik" koji bi uskoro trebao ugledati svjetlo dana. Prema autorovim riječima, u Ričniku je zastupljeno ukupno 12 tisuća riječi i pojmova, a za svaku od njih dano je iscrpno objašnjenje. Kraljević je govorio i o granicama pružanja ikavice u Bosni i Hercegovini, napominjući kako je ta granica dosta fleksibilna, a objasnio je po kojem je kriteriju neka riječ dobila mjesto u Ričniku. Spomenuo je i djela pojedinih autora od kojih je uzimao pojedine riječi, pa su se u Ričniku, uz one riječi koje je čuo od svojih kazivača i sakupljača, našle riječi iz djela fra Petra Bakule, Petra Miloša, Marka Dragića, Frane Vukoje i drugih. Na koncu je pročitao jednu od svojih priča iz zbirke „Iskonice" sa suvremenom tematikom kupovine ispita na fakultetima i gastajbaterskom životu.
Maja Lasić je imala izlaganje na temu „Književno čuvanje zapadnohercegovačke ikavice" u kojemu se posebice zadržala na djelu Vladimira Pavlovića „Kad su se koze smicale" („Memoari Ivana Đavurka") koje je nastalo početkom devedesetih godina i u kojemu autor bravurozno pripovijeda o komunističkom vremenu nakon Drugog svjetskog rata stavljajući ga u ironične okvire. Prvi dio zaključio je Miljenko Buljac iz Hrvaca kod Sinja svojim izlaganjem „Novi pristupi dijalektalizmima, regionalizmima i lokalizmima" zadržavajući se najviše na djelu Ivana Raosa „Prosjaci i sinovi" te naglašavajući kako se ne može povući čvrsta granica između ovih „-izama" jer se ne može za neku riječ izričito tvrditi kako je lokalizam pošto se neočekivano zna susresti u kraju gdje bi se to najmanje očekivalo. Za to je dao primjer u riječi „prančiok" koja se susreće i u Dalmaciji, ali i u velikom dijelu zapadne Hercegovine.
U drugome dijelu Kristijana Drušković predstavila je svoj roman „Špakada" koji spaja narodnu maštu i povijesne dokumente kroz priču o pomorcima i težacima na otoku Korčuli iz kojega je pročitala jedan dio, naglašavajući kako su dijalozi pisani ikavicom. Zdravko Nikić je pročitao nekoliko svojih pjesama iz zbirke u rukopisu „Zavičajna rapsodija" (ciklus Materine priče) objašnjavajući kako su one nastale kao sjećanje na dane djetinjstva. Većina tih priča svoju podlogu ima u narodnim predajama, a zanimljivost je kako ispod svake od pjesama slijedi objašnjenje - materina priča o navedenom događaju u izvornoj ikavici. Pročitao je i jedan odlomak iz romana u rukopisu „Sime života vičnoga" koji je specifičan po tomu što je u njemu najviše zastupljena ikavica njegovih rodnih Ružića. Radica Leko je predstavila svoju knjigu „Igrarije" i glavni lik Mace Ikanove, koja je po autoričinim riječima i tajkunica i seoska mudrijašica. Sve je to ilustrirala jednim odlomkom iz navedene knjige. Ivan Baković je govorio o ikavici duvanjskog kraja te pročitao tri svoje pjesme pisane ikavicom.
Na koncu je Dragana Sulić iz Čitluka govorila o postavkama tkanica i ostalih rukotvorina kao izvornim djelima iz ovoga dijela Hercegovine.
Zdravko Nikić | Fena
Komentiranjem pristajete na Uvjete korištenja:
U komentarima je zabranjeno otvoreno vrijeđanje, bez obzira o kakvom je vrijeđanju riječ i na koga se odnosi. Ukoliko se ne slažete sa člankom ili nečijim mišljenjem slobodno to komentirajte, ali argumentirano i bez uvredljivih izraza.
Prilikom pisanja komentara pridržavajte se osnovnih pravila komuniciranja. Autori komentara prilikom pisanja moraju imati na umu da njihove IP adrese nisu zaštićene ni po kojoj osnovi i u skladu s tim trebaju paziti na sadržaj komentara za koji su sami odgovorni!
Korisničke komentare caportal.info u bilo kojem trenutku može ukloniti s portala bez prethodne najave.
Komentari su djelo i osobno mišljenje naših posjetitelja, caportal.info ni na koji način ne odgovara za njih, kao ni za eventualne reakcije.